ŠAMARANJE TRUMPA ZAPOČELO JE U OSLU I STRASBOURGU

                        PALI ORBAN, NETANYAHU, VUČIĆ, JE LI TRUMP-E...... SLIJEDEĆI?

Odluka Europskog parlamenta da 22. listopada 2026. godine dodijeli prestižnu Nagradu Saharov za slobodu mišljenja Međunarodnom kaznenom sudu (ICC) predstavlja povijesni presedan i vrući šamar američkoj administraciji D Trumpa, kojega u svijetu odavno nazivaju kraljem nepravde.

Prvi put u povijesti, ovo najviše europsko priznanje za ljudska prava nije uručeno pojedincu – disidentu, već jednoj globalnoj pravosudnoj instituciji.

Ova odluka nije samo formalno priznanje; ona je izravan i dramatičan institucionalni odgovor Europe na agresivne sankcije administracije Donalda Trumpa i državnog tajnika Marca Rubija, kao što je već ranije ovog mjeseca Trumpu stigao žestoki šamar po obrazu od Norveškog odbora za dodjelu Nobelove nagrade za mir sutkinji Navi Pillay čiji je izveštaj OUN-u bio temelj za proglašenje izraelske agresije u Gazi genocidom.

                Kronologija ucjene i pravni odgovor

Američka administracija je 9. listopada 2026. uvela radikalne izvršne sankcije protiv Međunarodnog kaznenog Suda u Haagu, s eksplicitnim ciljem blokiranja njegova rada i potpunog financijskog izgladnjivanja. Razlog? Zakonito djelovanje suda i izdavanje naloga za uhićenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua zbog ratnih zločina u Gazi te istraga o postupcima u Afganistanu. Trumpov ultimatum ostavlja rok od šest mjeseci za potpuno kapitulaciju međunarodnog pravosuđa.

Međutim, pravni stručnjaci, ugledni političari i demokratske stranke širom svijeta ne namjeravaju pognuti glavu. Ugledni kolumnist The Guardiana i bivši direktor Human Rights Watcha Kenneth Roth nedavno je podsjetio na ključno oružje koje se nalazi u rukama samog Suda: Članak 70. Rimskog statuta.

Prema ovom članku, svako ometanje pravosuđa, zastrašivanje dužnosnika suda i odmazda nad sucima predstavlja kazneno djelo za koje je zapriječena kazna do pet godina zatvora. Trumpove i Rubijeve sankcije su školske definicije kaznenog djela iz članka 70 RS-a.

U rađanju tog istog Rimskog statuta daleke 1998. godine u Rimu, na poziv organizacije Amnesty International, sudjelovali su i potpisnici iz Hrvatske, koji sigurno neće pasivno gledati pokušaje demontiranja toga Suda kao najvažnijeg međunarodnog tijela za gonjenje najtežih oblika kaznenih djela genocida, ratnih zločina itd.

Mogu li izbori 3. studenog za Kongres SAD zaustaviti rušenje međunarodnog i američkog ustavnog poretka?

Ova pravna i moralna bitka doseže svoj vrhunac uoči ključnih izbora za oba doma američkog Kongresa koji se održavaju 3. studenog 2026. godine. Svijet s opravdanim strahom prati ove izbore, nadajući se da će unutrašnji američki elektoralni mehanizam uspostaviti prijeko potrebne kočnice i ravnoteže.

NA SLICI: BARACK OBAMA NAJISTAKNUTIJI OSPORAVATELJ MANDATA TRUMP-E......

Iako su Demokrati  nejedanput  pali na povijesnom ispitu, održanju i zaštiti pravnog poretka i pravde u SAD i najgrublje izigrali povjerenje svojih birača i demokratskog svijeta, duboko korumpirani i prožeti kriminalnim donacijama i ucjenama AIPAC-a, pokazivali sklonost zaštiti vlastitih kriminalnih interesa, njihova trenutačna platforma pod vodstvom figura poput Baracka Obame – koji je Trumpovu vladavinu oštro nazvao "spregom kaosa, okrutnosti i korupcije, da je Trump s neozbiljnim ljudima koji čine njegovu administraciju odveo zemlju u ekonomski bolan rat u Iranu kojeg nitko nije tražio, da Amerika nikada nije imala predsjednika koji je „tako vješto i besramno – običan prevarant " – predstavlja jedinu realnu branu potpunom izolacionizmu i rušenju međunarodnog poretka.

Osvajanje većine u Zastupničkom domu od strane Demokrata, koje je prema trenutačnim anketama i izbornim modelima vrlo izgledno, omogućilo bi zakonodavnu kontrolu i proračunsku blokadu agresivnih unutrašnjih i vanjskih politika Bijele kuće. S druge strane, preuzimanje kontrole nad Senatom ostaje znatno teži i neizvjesniji zadatak zbog nepovoljne izborne matematike u ovom ciklusu, ali ne i nemoguće.

Dodjela Nagrade Saharov i aktivacija članaka Rimskog statuta od strane europskih organizacija civilnog društva jasna su poruka Washingtonu uoči izbora: međunarodni pravni poredak, utemeljen u Rimu 1998. godine, preživjet će svaku političku samovolju.

Pravda se ne može staviti pod sankcije. EU i europski narodi iz svega ovog morati će  povući drastične konzekvence – nikada više biti američke marionete, ovisiti o američkoj vojnoj moći i kapitalu, već se okrenuti izgradnji i obrani vlastitih interkontinentalnih, kontinentalnih i nacionalnih prioriteta, ne globalizmu pod bilo čijim a kamoli pod američkim tutorstvom.

Sklapanje strateškog saveza sa Kanadom samo je prvi ali bitan strateški i geopolitički pomak.