SJENA UBIJENOG GENERALA HOS-A I ARMIJE BIH BLAŽA KRALJEVIĆA LEBDI NAD UZVANICIMA SINJSKE ALKE

                    09. KOLOVOZA 1992. – 09. KOLOVOZA 2026.

34 GODINE BEZ PRAVOSUDNOG ODGOVORA: TKO JE UBIO BLAŽA KRALJEVIĆA I OSMORICU HOS-OVACA?

                                   Ratni zločin koji još uvijek čeka pravosudni odgovor

Devetog kolovoza 1992. godine u Kruševu kod Mostara ubijeni su general HOS-A i Armije BIH Blaž Kraljević, zapovjednik Hrvatskih obrambenih snaga u Bosni i Hercegovini, i osmorica njegovih suboraca.

Trideset četiri godine poslije ostaje otvoreno pitanje koje demokratsko društvo ne bi smjelo prihvatiti kao normalno:

Tko je naredio, organizirao i izvršio taj zločin – i zašto njegova potpuna pozadina nikada nije pravomoćno utvrđena?

NA SLICI: NA GODIŠNJICU OKRUTNOG ZLOČINA NAD GLAVNIM ZAPOVJEDNIKOM HOS-A BIH SUDIONICI SINJSKE ALKE VELIČALI FRANJU TUĐMANA

Blaž Kraljević i njegovi suborci nisu poginuli u nekoj nepoznatoj ratnoj operaciji. Prema javno dostupnim povijesnim i sudskim materijalima, ubijeni su nakon što je njihovo vozilo zaustavljeno u zasjedi kod Kruševa.

Sam Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju u predmetu Prlić i drugi u svojim je dokaznim materijalima zabilježio činjenicu da su 9. kolovoza 1992. Blaž Kraljević i osam pripadnika HOS-a ubijeni u zasjedi kod Kruševa.

To je povijesna činjenica.

Ali ona nije odgovor na pitanje zašto se to dogodilo i tko je za to odgovoran.

Kraljevićev HOS i pitanje budućnosti Bosne i Hercegovine

Za razumijevanje događaja potrebno je vratiti se u političko i vojno ozračje 1992. godine.

HOS u BiH bio je oružana formacija koja se nije uklapala jednostavno u kasniju političku i vojnu podjelu između struktura HVO-a i Armije BiH.

Blaž Kraljević javno se zalagao za zajedničku obranu Bosne i Hercegovine i protivio se sukobu Hrvata i Bošnjaka.

Upravo se zato godinama postavlja pitanje je li njegovo uklanjanje bilo povezano s tadašnjim političkim i vojnim sukobima oko budućeg uređenja Bosne i Hercegovine.

To pitanje nije moguće riješiti političkim sloganima.

Može ga riješiti samo potpuna, neovisna i dokumentirana istraga.

Nije dovoljno reći da je riječ o „ratnom incidentu“

Jedna od najvećih opasnosti za istinu o ovom slučaju jest njegovo svođenje na još jedan tragični događaj iz kaotične 1992. godine.

Jer ako je riječ o planskoj likvidaciji političkog i vojnog protivnika, tada se ne radi samo o ratnoj tragediji.

Radi se o teškom kaznenom djelu  likvidacije važnog zapovjednika legitimne i međunarodno priznate države BIH, dakle ratnom zločinu čiji se počinitelji i nalogodavci moraju identificirati.

Hrvatska i Bosna i Hercegovina danas su države koje za sebe tvrde da se temelje na vladavini prava.

Ako su nakon tri desetljeća moguće nove istrage o političkim ubojstvima iz razdoblja bivše Jugoslavije, onda ne postoji razuman razlog da se odustane od istraživanja zločina počinjenog 1992. godine samo zato što bi istraga mogla otvoriti neugodna pitanja o tadašnjim visokim političkim i vojnim strukturama.

Presuda Prlić i drugi ne smije se koristiti selektivno

Presuda Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju u predmetu Prlić i drugi predstavlja jedan od najvažnijih sudskih izvora za razumijevanje političkog i vojnog konteksta rata u BiH.

Ona ne znači da je tom presudom utvrđeno da je određena osoba naredila ubojstvo Blaža Kraljevića.

Ali sudski materijali iz tog predmeta možgu biti važni za razumijevanje tadašnjih odnosa, struktura vlasti, vojnih formacija i sukoba interesa koji su postojali u BiH.

Zato treba postaviti jednostavno pitanje:

Jesu li svi relevantni dokazi iz tog postupka ikada u potpunosti uspoređeni s dokazima prikupljenima u ranijim hrvatskim i bosanskohercegovačkim istragama o Kraljevićevu ubojstvu?

Ako nisu – zašto nisu?

Što se dogodilo s ranijim istragama?

Hrvatska stranka prava 1861. i Dobroslav Paraga godinama su ukazivali na potrebu da se ovaj zločin istraži.

Podnesci su upućivani nadležnim tijelima Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

No nakon 34 godine još uvijek nema zakonito provedene istrage a kamo li pravomoćne presude kojom bi bila utvrđena cjelovita kaznena odgovornost za likvidaciju Blaža Kraljevića i osmorice pripadnika HOS-a.

Zato danas ne tražimo unaprijed određene krivce, ne tražimo da se bilo koga osudi bez dokaza.

Tražimo istragu.

Tražimo da se utvrdi što se dogodilo, koji su dokazi prikupljeni, gdje se oni danas nalaze, što je od ranijih istraga provedeno i zašto nijedna od njih nije završila potpunim pravosudnim odgovorom.

Vrijeme ne smije biti saveznik zločina

Prošlo je 34 godine.

Mnogi svjedoci više nisu među živima.

Neki dokumenti mogu biti izgubljeni, neki arhivi još uvijek nisu potpuno istraženi, a sjećanja neposrednih sudionika svakom godinom slabe.

Upravo zato danas postoji veća, a ne manja obveza državnih tijela da istraže slučaj.

Vrijeme ne bi smjelo postati mehanizam kojim će se onemogućiti pravda.

Naprotiv.

Što je više vremena prošlo, to je veća odgovornost države da sačuva ono što još postoji: dokumente, arhive, svjedočenja i sve druge tragove koji mogu pomoći u utvrđivanju istine.

Tražimo istinu i osudu zločina

Blaž Kraljević i osmorica njegovih suboraca pripadali su generaciji ljudi koja je u najtežem trenutku rata vjerovala da se Hrvatska i Bosna i Hercegovina moraju braniti od velikosrpske agresije.

O njihovim političkim stavovima može se raspravljati.

Ali nitko zbog svojih političkih stavova ne smije biti izvan zaštite zakona.

Ako su ubijeni zbog svojih političkih ili vojnih stavova, onda je upravo to potrebno utvrditi.

Ako je postojao politički nalog, za što postoji utemeljena sumnja, treba ga sudski dokazati.

Ako su određene osobe bile odgovorne, njihovu odgovornost treba utvrditi na temelju dokaza i u zakonitom postupku.

To je jedini put prema pravdi.

Nakon 34 godine – vrijeme je za novu istragu

HSP 1861. zato smatra da bi nadležna tijela Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine trebala ponovno pregledati cjelokupnu dokumentaciju o ubojstvu Blaža Kraljevića i njegovih osam suboraca.

Posebno treba:

       objediniti rezultate svih dosadašnjih istraga;

        pribaviti i pregledati relevantnu dokumentaciju iz hrvatskih i bosanskohercegovačkih arhiva;

         provjeriti postoje li novi dokazi i svjedoci;

        analizirati relevantne dokaze iz postupka Prlić i drugi;

         utvrditi što se dogodilo s dokazima iz ranijih istraga;

        ponovno ispitati sve relevantne okolnosti zasjede kod Kruševa;

        te, ako za to postoje zakonske pretpostavke, poduzeti odgovarajuće kaznenopravne radnje protiv odgovornih osoba.

Ne prejudiciramo rezultat istrage. Zahtijevamo da istraga postoji i da bude neovisna.

Sjećanje nije dovoljno - bez istine nema pravde, a bez pravde nema i neće biti mira ni u BIH a i šire

Deveti kolovoza ne bi smio biti samo datum koji se jednom godišnje spomene u nekoliko redaka.

To je dan kada se moramo sjetiti Blaža Kraljevića i osmorice pripadnika HOS-a, ali i svih drugih žrtava političkog nasilja i nerazjašnjenih likvidacija iz ratnih godina.

Njihove obitelji i njihvoi suborci imaju pravo znati istinu.

Hrvatska i Bosna i Hercegovina imaju pravo znati istinu.

A demokratska država ima obvezu učiniti sve što je moguće da se istina utvrdi.

34 godine su previše.

Za zločin ne smije postojati politička zastara.

Za istinu također ne.

Neka 9. kolovoza 2026. ne bude samo 34. obljetnica jedne tragedije, nego početak ozbiljnog i konačnog traganja za odgovorom: tko je ubio generala Blaža Kraljevića i njegovih osam suboraca?