35 GODINA NAKON UBOJSTVA ANTE PARADŽIKA: DOKUMENTI KOJI OTVARAJU PITANJE ZAŠTO SLUČAJ NIKADA DO KRAJA NIJE ISTRAŽEN

Od policijskog postupka i presuda četvorici policajaca do iskaza Ivice Vladave i dr., javnih tvrdnji Josipa Manolića i kaznene prijave Stjepana Kralja iz 1993. – danas postoji dovoljno dokumentiranih tragova da se ponovno postavi pitanje zašto sve okolnosti Paradžikove smrti  nikada nisu bile cjelovito ispitane

21. rujna 1991. ubijen je Ante Paradžik – dopredsjednik Hrvatske stranke prava, jedan od obnovitelja HSP-a i prvi načelnik Ratnog stožera Hrvatskih obrambenih snaga. Danas, 35 godina poslije, pitanje svih pitanja nije samo tko je povukao okidač, nego i jesu li ikada do kraja istražene sve okolnosti koje su prethodile njegovoj smrti i eventualni nalogodavci.

NA SLICI: HRT 22.09.1991. - TUDJMAN IDUĆEG DANA NAKON USPJELOG ATENTATA POTPUNO PREŠUTIO POGIBIJU ANTE PARADŽIKA

Paradžik je ubijen na policijskom punktu u Sesvetama nakon povratka sa stranačkog skupa u Križevcima. Četvorica policajaca bila su kazneno procesuirana, a kasnija abolicija otvorila je dugotrajne dvojbe i javne sumnje o tome je li neposredni događaj bio posljedica pogrešne identifikacije ili je iza njega postojao širi politički kontekst. Takve sumnje nisu novijeg datuma; o njima se godinama raspravlja i u javnosti i u historiografiji.

Ante Paradžik nije samo povijesna osoba iz ranih dana hrvatske demokracije i Hrvatskog proljeća 1971.

Bio je politički zatvorenik i sudionik Hrvatskog proljeća, obnovitelj Hrvatske stranke prava, politički protivnik vlasti kada je to nosilo stvaran rizik, te jedan od prvih ljudi HOS-a. Njegova smrt dogodila se u trenutku kada je Hrvatska vodila rat i kada su se unutar hrvatskog političkog prostora događali duboki sukobi.

Upravo zato odgovor na pitanje njegove smrti ne smije počivati ni na političkim mitovima ni na političkom zaboravu.

Pitanje koje nakon 35 godina još nije odgovoreno

Nakon 35 godina ne bi trebalo biti potrebno birati između političkih mitova i službenih verzija događaja.

Postoji treći put: dokumentacija.

Postoje sudski spisi. Postoje policijski zapisnici. Postoje iskazi svjedoka. Postoje javno objavljene izjave osoba koje su bile neposredno uključene u tadašnji politički i sigurnosni život Hrvatske.

Sada je potrebno sve te izvore ponovno staviti na stol i utvrditi što je od njih provjeravano, što nije, koji su dokazi izvedeni i zbog čega su pojedini dokazni prijedlozi eventualno odbijeni ili ostali neprovedeni.

Posebno je važno što je u prijedlogu za provođenje dokaznih radnji iz 2021. izrijekom predloženo saslušanje Ivice Vladave, časnika HOS-a i drugih, pok.  Josipa Manolića, kao i pribavljanje spisa državnog odvjetništva.

U istom se podnesku poziva i na kaznenu prijavu Stjepana Kralja iz 1993. godine koja se nalazila u spisu.

To nisu izravni odgovori na pitanje tko je naredio ubojstvo Ante Paradžika.

Ali jesu konkretni tragovi koje treba provjeriti.

I upravo zato 35 godina nakon Paradžikove smrti pitanje više ne bi trebalo glasiti samo:

„Je li Paradžik ubijen na policijskom punktu?”

To je pitanje na koje postoji pravosudni odgovor.

Danas treba postaviti i drugo puno važnije pitanje za razotkrivanje nalogodavaca toga zločina:

„Jesu li ikada do kraja istražene sve okolnosti koje su prethodile njegovoj smrti, uključujući navode o mogućem političkom motivu i eventualnim nalogodavcima?”

Na to pitanje može odgovoriti samo potpuno otvorena, neovisna i dokumentirana državno odvjetnička i sudska provjera.