Slobodna Dalmacija: 02. 01. 2001.

BODO HOMBACH, POSEBNI KOORDINATOR PAKTA O STABILNOSTI ZA JUGOISTOČNU EUROPU

Rješavanje graničnih problema vitalno je za put Hrvatske prema EU-u

Svaka zemlja napreduje na putu u EU prema svojim zaslugama i naporima, i ne može biti izvan eurounijskih procesa zbog svojih susjeda. Hrvatska Vlada vrlo dobro to razumije i ne shvaća individualni pristup kao odbacivanje bliske suradnje sa susjedima. Zapravo, ona zna da je rješavanje graničnih problema i pomaganje u stvaranju dinamične regionalne ekonomije vitalno za napredak Hrvatske prema EU-u

Piše: Jasna PLEVNIK

Posebni koordinator Pakta o stabilnosti za Jugoistočnu Europu Bodo Hombach očekuje u 2001. godini od petnaestorice snažniju podršku djelovanju Pakta. U ekskluzivnom razgovoru za Slobodnu Dalmaciju Hombach iznosi kakav će biti put Pakta te opovrgava neke predrasude koje se često "vrte" u Hrvatskoj, kao npr. da Pakt nema novce i da će Jugoslavija sada postati privilegirana u odnosu na ostale države iz regije.

U Hrvatskoj je manje poznato da je Bodo Hombach stručnjak za pitanja budućnosti socijaldemokracije, o čemu je početkom ove godine objavio knjigu "Politika novog centra", za koju mu je predgovor napisao Anthony Gidens, teoretičar tzv. blearizma (politika Tonyja Blaira).

Kao najbliži Schröderov savjetnik Hombach je prije tri godine bio jedan od arhitekata njegove pobjede koja se temeljila na ideji tzv. trećeg puta. Ovih dana Bodi Hombachu bi trebala izići nova knjiga koja se bavi modernizacijom lijevog centra.

Planovi s Beogradom

— Što mislite o hrvatskom inzistiranju na individualnom pristupu Europskoj uniji?

To je posve legitimno, svaka zemlja napreduje na putu u EU prema svojim zaslugama i naporima. Zemlja ne može biti držana izvan eurounijskih procesa zbog svojih susjeda. Hrvatska Vlada vrlo dobro to razumije i ne shvaća individualni pristup kao odbacivanje bliske suradnje sa svojim susjedima. Zapravo, ona zna da je rješavanje graničnih problema i pomaganje u stvaranju dinamične regionalne ekonomije vitalno za napredak Hrvatske prema EU-u.

— Je li točno da je Jugoslavija postala miljenica Pakta?

Mi naravno pozdravljamo povratak Savezne Republike Jugoslavije u glavnu struju demokratskih nacija. Početna faza je u tom procesu presudna. Prema Jugoslaviji je inicijalno pokazano mnogo dobre volje. Ali to ne smije biti na teret ostalih država u regiji. Otvoreno govoreći, vjerujem da se to neće dogoditi.

Povratak Jugoslavije u međunarodnu zajednicu širom je otvorio vrata normalizaciji. To će olakšati život svima u regiji, ali i nama. Sada možemo planirati s Beogradom, a ne okolo Beograda. Od novih vlasti u Jugoslaviji očekujemo da će poštovati načela dobrosusjedskih odnosa, što je najvažnije obilježje europske integracije.

— Na zagrebačkom summitu rekli ste da sve zemlje Jugoistočne Europe imaju nove perspektive za razvoj.

Ljudi koje žive na tom prostoru smatraju da uloga Pakta nije dovoljno vidljiva u realnosti. Biste li se složili s takvim ocjenama?

Slažem se da vidljivost našeg djelovanja ili prepoznatljivost treba unaprijediti. Ali se ne slažem s onima koji traže brza rješenja za probleme za koje trebaju godine da bi se riješili čak i u etabliranim ekonomijama. Imamo više od 150 projekata Brzog početka koji su neki započeli u ožujku 2000. godine ili će biti pokrenuti do ožujka 2001. godine.

Ne bi trebali gledati samo na infrastrukturne projekte koji po svojoj prirodi trebaju više vremena za planiranje, već i projekte Radnih stolova jedan i tri. Oni uključuju različite projekte, od rada s manjinama, popravljanje udžbenika za učenje povijesti, do obučavanja carinskih službenika.

Svakako da razumijem kako ljudi koji žive na tom području žele vidjeti gradilišta i buldožere. Vjerujte mi, i moje su želje identične njihovima. Već smo puno toga učinili kako bismo ubrzali realizaciju projekta boreći se sa sporom i birokratiziranom procedurom.

— Što je po Vašemu mišljenju "kvantni skok" u kratkoj povijesti Pakta?

To je, dakako, zaokret u pristupu međunarodne zajednice prema regiji. Sve do intervencije na Kosovu međunarodni odgovor na balkansku situaciju bio je zakasnjeli, reaktivan i uglavnom bilateralan.

Novi pristup

Pakt o stabilnosti važan je dio tog novog pristupa, koji obilježava multilateralizam, aktivna i dugoročna politika. Istaknuo bih da Pakt nastoji ubrzati postojeće aktivnosti. Ne želimo postati još jedno birokratsko tijelo ili čak neka nova međunarodna organizacija. Najbolje je da ostanemo ono što jesmo, inicijativa za koordinaciju, čime ostavljamo implementaciju drugima.

— Je li istina da Pakt nema potrebna financijska sredstva za rad? Hrvatski stručnjak za pitanja globalnih ekonomskih odnosa prof. dr. Vlatko Mileta napisao je u svojoj studiji o Paktu o stabilnosti da bi nedostatak adekvatnih financijskih izvora mogao ugroziti budućnost Pakta. Ima li Pakt izvjesnu budućnost?

Ne slažem se s takvim ocjenama. U svakom naporu takve veličine i dosega, novac je, naravno, presudan. Ali kada pogledamo kakvi su bili prilozi na bruxelleskoj donatorskoj konferenciji u ožujku, kada je prikupljeno 2,4 milijarde eura, onda možemo kazati da imamo vrlo solidnu materijalnu osnovu.

Novac ne treba biti samo dobiven, on mora biti i apsorbiran od zemalja i regije koja ga prima. A tu smo iskusili ponovno neka uska grla s pretjeranim birokratskim pristupom. Ali, gledajmo naprijed. Upravo počinjemo pripreme za sljedeću donatorsku konferenciju koja će se, planiram, održati iduće godine.

— Kada će točno biti održana druga konferencija?

Kao što sam već rekao, planirana je za 2001. godinu i već radimo na tome s našim glavnim partnerima. Još je prerano za točne datume. Naši prioriteti su sada projekti Brzog početka. Naravno, vlade regije trebale bi pripremiti planove svojih kratkoročnih i dugoročnih potreba.

Borba protiv korupcije

— Od prvog siječnja Švedska će predsjedavati EU-om. Već ste bili u Stockholmu i od švedske vlade ste dobili garanciju da će prioritet imati podrška Paktu o stabilnosti. Što očekujete od švedske vlade?

Potpuno sam suglasan sa švedskom vladom i njezinom inicijativom da prioritet treba imati unaprjeđenje pravosudnog sustava kojem u balkanskim državama treba dati posebnu pažnju. To se posve poklapa s našim vlastitim aktivnostima u borbi protiv korupcije i regionalno koordinirane borbe protiv organiziranog zločina.

— Cilj Pakta je pružiti podršku svim zemljama Jugoistočne Europe i ispunjavanju pristupnih kriterija EU-a. Na koji način Pakt djeluje u tom smislu?

Prije svega Pakt je proistekao iz cilja pune integracije u EU strukture svih zemalja Jugoistočne Europe. To prije nije postojalo. Ako pogledate vrste projekata koji su donirani s 2,4 milijarde eura, vidjet ćete da su oni primjer promoviranja napretka u područjima koja su važna za pristupanje EU-u, bilo u području ekonomije, politike ili sigurnosti.

Naglasio bih da se za proces europskog integriranja određeni principi u ponašanju sa susjedima moraju poštovati. Pakt primjenjuje te principe prema svim zemljama u regiji i EU vrlo pomno prati da li se oni poštuju.

Potpora Amerike

— Pakt o stabilnosti je ideja EU-a i njegova uloga je vodeća u Paktu. Postoji li produktivna suradnja između EU-a i Amerike?

Ona je posebno izražena u Paktu o stabilnosti. Neki važni međunarodni subjekti vrlo teško održavaju bilo kakve institucionalizirane kontakte. Ali, unutar Pakta oni imaju dobre odnose i, naravno, Amerika snažno podržava Pakt. Moj zamjenik je američki diplomat.