Vjesnik: 03. 01. 2001.

Biljana Plavšić dobila službeni poziv Haaškog tribunala?

Dobro upućeni izvori u Banjoj Luci tvrde kako je podizanje optužnice protiv donedavne predsjednice Srpskog narodnog saveza »gotova stvar« / Nakon što je novi mandatar vlade Mladen Ivanić najavio punu kooperativnost u odnosima s Haaškim tribunalom, Biljana Plavšić ima razloga za strah

ZAGREB, 2. siječnja - Bivša predsjednica Republike Srpske (RS) Biljana Plavšić dobila je službeni poziv Haaškog tribunala da se u srijedu, 3. siječnja pojavi pred sudom. U vijesti koju je prošlog vikenda emitirala Beta nije precizirano u kojemu bi se svojstvu Plavšić trebala pojaviti, kao svjedokinja ili optuženica. No, kako Vjesnik saznaje iz izvora bliskih Vladi RS, bivša se predsjednica srpskog entiteta u Haagu, barem u srijedu 3. siječnja, vrlo vjerojatno neće pojaviti.

I dok Biljana Plavšić odbija bilo kakav komentar vijesti koja je uoči isteka Stare godine potresla cjelokupan nekadašnji vojni i politički vrh srpskog entiteta, dobro upućeni izvori u Banjoj Luci tvrde kako je podizanje optužnice protiv donedavne predsjednice Srpskog narodnog saveza »gotova stvar«.

U tom kontekstu, tvrde Vjesnikovi izvori, dodatno svjetlo na priču o haaškoj optužnici protiv Biljane Plavšić unosi nedavni posjet američkog veleposlanika u BiH Thomasa Müllera Banjoj Luci. Podsjetimo, prije petnaestak dana taj je američki diplomat nasamo razgovarao s Biljanom Plavšić i, kako tvrde naši izvori, »pokušavao ju nagovoriti na dragovoljnu predaju Haagu. To je jedino razumno rješenje«, navodno je Müller rekao Biljani Plavšić, no ona ga je, tvrdi se, odbila. Američki joj je veleposlanik, navodno, ipak ostavio još jednu priliku da razmisli...

Biljana Plavšić je, tvrde citirani izvori, još početkom prošle godine, točnije u siječnju, iz Washingtona dobila posve jasne signale »da nije abolirana od optužbe za ratne zločine, bez obzira što je posljednje tri godine provodila politiku SAD-a u RS«. Vjerojatno se na tragu te informacije može tumačiti i njeno povlačenje iz politike. Nakon katastrofalnog poraza njene stranke na posljednjim izborima, Biljana Plavšić je smijenjena sa mjesta predsjednice SNS-a, a potom je, prilikom konstituiranja Narodne skupštine RS, odustala i od svog zastupničkog mandata prepuštajući ga svome zamjeniku Svetozaru Mihajloviću. Izvori bliski Srpskom narodnom savezu tvrde kako Biljana Plavšić ovih dana namjerava napustiti Banju Luku i preseliti se u Beograd u kojemu živi njezin brat s obitelji.

Tako je ovih dana, ime Biljane Plavšić, po četvrti puta u žarištu najšire, ne samo bosansko-hercegovačke javnosti.

Po prvi puta Biljana Plavšić je zaintrigirala javnost 1990. godine kada je kao tada ugledni biolog i dekan Prirodno-matematičkog fakulteta u Sarajevu, potpuno apolitična i okrenuta znanosti, pristupila ultranacionalističkoj Srpskoj demokratskoj stranci (SDS). Nedugo nakon toga, na prvim višestranačkim izborima, osvojila je gotovo 400.000 glasova i sa šekspirologom Nikolom Koljevićem postala član Predsjedništva BiH.

Prvi posve jasni nagovještaji »političke i životne opcije« Biljane Plavšić bili su posve jasni u rano proljeće 1992. godine. Tri poljupca i srdačni zagrljaj ugledne profesorice Plavšić i međunarodnog kriminalca, kasnije ratnog zločinca Željka Ražnatovića Arkana u stanci etničkog čišćenja Bijeljine u trenutku su obišli svijet. Njezin kasniji izvještaj o posjetu Bijeljini, jer tamo je boravila kao predstavnik Predsjedništva BiH, riješili su sve dileme: Biljana Plavšić definitivno je zakoračila stopama nacionalizma i fašizma, kojima je tada njezin SDS zdušno koračao. Biljana Plavšić tada je postala jedan od vodećih propagatora Karadžićeva paljanskog režima. Nakon što je Karadžić silom Daytona uklonjen s mjesta predsjednika RS, Plavšić na izborima osvaja 650.000 glasova i postaje predsjednica srpskog entiteta u BiH.

U proljeće 1997. godine odlazi njezin dugogodišnji prijatelj i suradnik. Ubija se šekspirolog Nikola Koljević. Tada, kažu dobro upućeni, »puca i njoj pred očima«. Nedugo nakon toga isključuju je iz SDS-a, a nakon dvosatnih razgovora s Madeleine Albright, postaje »proeuropska«. Biljana Plavšić raskida sve odnose s Palama.

»U Haag treba poslati Miloševića«, grmi sredinom 1997. iz svojih banjalučkih Banskih dvora. Zapadni dio RS izražava joj potporu, a SDS-ovi mitingaši se ne usuđuju doći u Banju Luku.

Na beogradskom je Surčinu nedugo nakon toga Miloševićeva policija zadržava i protjeruje u Banju Luku, a Plavšić raspušta parlament. Podupire ju u tome tadašnji vojni vrh i međunarodna zajednica.

No, Biljana Plavšić gubi sljedeće predsjedničke izbore, pobjeđuje ju radikal Nikola Poplašen. Tu počinje i njezin politički pad. U priči o Biljani Plavšić ostat će zabilježeno i njezino zadržavanje u Beču kada su ju u tamošnjoj zračnoj luci dodatno provjeravali austrijski policajci. Haag je tada, za razliku od danas, posve otvoreno izjavio kako Biljana Plavšić nije na optuženičkoj listi.

I još se jednom, u lipnju prošle godine, posve otvoreno špekuliralo o njezinom uhićenju. Tada su se pripadnici SFOR-a, neuobičajeno dugo »vrzmali« oko njezina stana. Biljana Plavšić međutim, ovih je dana bliža Haagu nego ikad prije. Nakon što je novi mandatar Mladen Ivanić najavio punu kooperativnost u odnosima s Haaškim tribunalom, Biljana Plavšić ima razloga za strah. Ta nekadašnja zagrebačka studentica, mirovinu bi mogla »odslužiti« u Sheveningenu. Svi su izgledi za to.

Milan Jelovac