Vjesnik: 05. 01. 2001.

Moralni imidž na Ustavnom sudu

BILJANA BAŠIĆ

Nakon natječaja koji je raspisao saborski Odbor za Ustav, poslovnik i politički sustav, u Ustavni će sud ući nova tri člana. Broj članova Ustavnoga suda povećat će se, doduše, samo za dva, pa će umjesto 11 on ubuduće imati 13 članova, no kako aktualni ustavni sudac Velimir Belajec odlazi u mirovinu, ta institucija bit će pojačana s tri nova imena. Kako natječaj traje do 15. siječnja, još nije poznato tko je sve zainteresiran za ulazak u Ustavni sud.

U javnost je za sada »procurilo« nekoliko imena, a jedno od upečatljivijih je svakako Agata Račan. Njenu stručnost nitko ne dovodi u pitanje, no otežavajuća joj je okolnost to, što je bivša supruga premijera Račana. Eventualni ulazak Agate Račan u Ustavni sud postaje još delikatniji time, što je premijer Račan već bio izložen optužbama zbog nepotizma budući da je njegova sadašnja supruga Dijana Pleština postala savjetnicom u Ministarstvu vanjskih poslova.

Svojom listom kandidata izašla je i Udruga hrvatskih sudaca koja je za ustavne suce predložila nekadašnje ugledne članove Ustavnog suda Jadranka Crnića, Mladena Žuvelu i Hrvoja Momčinovića. Iako ostaje otvorenim bi li oni pristali biti članovima Ustavnog suda, riječ o ljudima s neupitnim stručnim i moralnim integritetom.

Izbor novih ustavnih sudaca (bira ih Zastupnički dom) za vlast će biti vrlo osjetljivo ne samo stručno i političko, nego ponajprije moralno pitanje. Još su, naime, svježe »rane« oko izbora sadašnjeg saziva Ustavnog suda. Javnost još uvijek nije zaboravila zakulisne igre i u konačnici sramne nagodbe između tada vladajućeg HDZ-a i ondašnje oporbe, čiji je rezultat da su u Ustavni sud ušle ne samo stručno, nego još više moralno vrlo problematične osobe. Paradigma za to bio je ulazak u Ustavni sud Vice Vukojević. No, na blato je nabačeno i malo glazure, pa su u Ustavni sud ušli i eksperti poput Jasne Omejec.

U proteklih nešto više od godinu dana, koliko traje mandat sadašnjeg saziva Ustavnog suda, pokazalo se da su »uzde« čvrsto u rukama njegova predsjednika dr. Smiljka Sokola. Neovisno o sastavu Ustavnog suda, u kojem u velikom broju pretežu kadrovi koji su u sudstvu prije uporno provodili HDZ-ovu politiku, Sud je donio i nekoliko vrlo hrabrih odluka i u vrijeme HDZ-ovih mandata. I sâm nekad HDZ-ovac, Sokol uspješno drži »u zaptu« kadrove bivšeg režima koji su u Sudu zapravo u većini. Njima su za rješavanje bili dodjeljivani uglavnom nevažni predmeti, oko kojih nisu trebali previše »razbijati glavu« , no Sokolu nikad nije bio problem priskrbiti njihove glasove i za odluke za koje se zna, da im zapravo nisu po volji. Ipak, čini se kao da je Ustavni sud u posljednje vrijeme nešto posustao jer su sve rjeđe odluke s velikom stručnom pa i političkom težinom.

Kako je neupitno da u Ustavnom sudu i sad postoji kvorum za sve odluke s, uvjetno rečeno, liberalnim prizvukom, vlast ne mora voditi računa o tome da bi s novim članovima »popravila« sastav u korist »liberala«. Presudno je pitanje može li izborom novih članova popraviti moralnu štetu koja je učinjena pri izboru aktualnog saziva Ustavnog suda. Dojam je da su »kolateralni« gubici u Ustavnom sudu ipak preveliki da bi odgovor na to pitanje bio potvrdan.