Republika: 06. 01. 2001.

Zbog različitih stavova Predsjednika i Vlade Hrvatska gubi pozicije u Haagu

Piše: Bruno Lopandić

Dok se sve državne institucije u Hrvatskoj ne dogovore o zajedničkoj strategiji pristupa Haaškome sudu, Hrvatska će i nadalje imati velikih problema s ustanovljavanjem osnove te suradnje. Takvo kaotično i histerično stanje u kojem se dan za danom šire neutemeljene glasine, izuzetno je opasno.

Umjesto ustanovljavanja zajedničke strategije, institucije državne vlasti koje se bave pitanjem suradnje s Haaškim sudom ne komuniciraju međusobno, a zbog različitih stavova u samoj Vladi na relaciji Markov trg - Pantovčak, Hrvatska samo gubi na vlastitoj pregovaračkoj poziciji i dodatno komplicira odnose Haaškoga tužiteljstva i Vlade koji su se uskladili u prosincu prošle godine.

Prije službenog posjeta glavne tužiteljice Haaškoga suda Carle del Ponte, drže izvori u Vladi, trebalo bi na posebnoj koordinaciji usuglasiti zajedničko stajalište i pregovaračku strategiju za razgovore s Haaškim tužiteljstvom, i to između Vladina Ureda za suradnju s Haaškim sudom, Sabora, hrvatske Vlade i Ureda predsjednika.

Krajnje je vrijeme da prepucavanja i međusobna podmetanja na razini kuloara prestanu, jer su već poprilično naštetila. Vlada na kraju mora izići sa zajedničkim stajalištem i učiniti čitav proces pregovora ozbiljnim. U jednoj ozbiljnoj zemlji ne može Vlada zastupati jedan, a predsjednik države drugi stav - naveo je jedan Vladin dužnosnik, dodajući kako je došlo vrijeme da državne institucije napokon počnu međusobno komunicirati. Izvori hrvatske Vlade potvrdili su "Republici" da će temelj pokušaja određivanja zajedničke pregovaračke strategije biti 13 točaka koje je Vlada nedavno objavila.

Kako smo doznali, suprotno uvriježenu mišljenju, te točke nije sastavio Goran Granić, nego sam premijer Račan. Europska diplomacija smatra da one nisu dobro polazište za pregovore, te da bi te točke "trebalo što prije zaboraviti i umjesto toga smisliti pametnu strategiju pregovora".

Iako mnoge europske zemlje, također, imaju prigovore na rad Haaškoga suda, u prosincu nisu mogli pomoći hrvatskoj Vladi jer je Markov trg zaoštravanje s Haagom najprije objavio javnosti, a tek onda pozvao diplomatski zbor akreditiran u Zagrebu na razgovore.

Probleme unutar državne uprave primjećuju i strani diplomati koji sve teže prikupljaju kredibilne informacije o Vladinim stajalištima. Europska diplomacija nezadovoljna je situacijom u kojoj povjerljive informacije, koje se tiču interne komunikacije Hrvatske i Haaškoga suda, "cure" u javnost medijima, da bi ih se kasnije službeno demantiralo.

Hrvatska Vlada u četvrtak je službeno demantirala vijesti objavljene u hrvatskim medijima kako Haaški sud vodi istragu protiv 50 bivših visokih dužnosnika, no odbila je komentirati dio koji se tiče predaje stenograma. Glasnogovornica glavne tužiteljice Haaškog suda Florence Hartmann je u svojoj izjavi potvrdila kako između Hrvatske i Haaškoga suda postoji "interna razmjena dokumentacije ", pa je tako sasvim izvjesno da je Hrvatska haaškoj tužiteljici poslala stenograme. Izvori Haaškoga suda nisu željeli potvrditi točnost informacije o istrazi 50 HDZ-ovaca, jer se objavljivanje detalja kosi s pravilima Haaškoga suda. Haaški izvori kazali su "Republici" kako se vode sveobuhvatne istrage za više optužnica, uključujući i onu za Dubrovnik, pa je logično da se u procesu pojavljuju mnoga poznata imena.

Do zaoštravanja odnosa odgovornost ipak snosi i druga strana. Graham Blewitt neodgovorno se poigrao medijskim istupima i u ionako nervoznoj hrvatsko konfuziji najavio nove optužnice. Činjenica da se Carla del Ponte na Blewitta naljutila i poslala ga na politički godišnji odmor nije mnogo pomogla. Blewitt je i dalje njezin zamjenik. Osim inzistiranja na proceduri, koja je prema tom pitanju od najveće važnosti, jer upravo procedura spašava demokraciju, u Hrvatskoj se često zaboravlja da Haaški sud voli raditi sam, sam uslanovljavati prioritete i metode rada. Kriteriji Haaškoga suda često se ne poklapaju s onime što od Suda Hrvatska očekuje. Jedan o tih kriterija je prioritet Suda da radi samo na slučajevima koji vode do visokih mjesta zapovjedne odgovornosti. Koliko god logičan i često opravdan jer se njime omogućila i optužnica za Miloševića, to načelo ostavlja na slobodi one koji nisu bili u zapovjednom vrhu, ali su pobili na stotine Ijudi. Ti ljudi kasnije su amnestirani, Haag ih ne želi, a teško da će im Jugoslavija suditi. Mnogo pravih i novih vijesti do dolaska Carle del Ponte u Zagreb neće biti, uključujući i pitanje statusa generala Stipetića. Nakon što, nadajmo se, hrvatski državni vrh donese zajedničku strategiju, u komunikaciju s Tužiteljstvom trebao bi krenuti ozbiljno, bez diletantskih i ishitrenih poteza, kako bi upravo na proceduri, mogao "pritiskati Haag". Za početak, da nalozi koje šalje Tužiteljstvo budu precizni i jasni, jer su samo tada kredibilni.