Pod okriljem ideologije Hladnog rata dugo se smatralo kako je staljinistički SSSR sprečavao stvaranje vojske UN-a svojim upornim vetiranjem. Istina je kao često u stvarnoj povijesti bila suprotna – što je priznao i tadašnji državni tajnik Cordell Hull grupi senatora – veto je bio apsolutan uvjet američkog pristupanja UN-u. Predstavnik Švedske je 1952. pravilno procijenio da zbog veto klauzule UN neće nikada povesti akciju protiv velike sile. Sada se ta priča ponavlja na primjeru ICC-a ili Međunarodnog kaznenog suda kome je SAD pristupio gotovo u zadnjoj minuti, 31.12.2000. budući da se Clinton vodio logikom da time SAD ostaje u igri modeliranja tog suda za američke potrebe.

To je taj "komandni izolacionizam" po kojemu bi se sve ratne zločince moralo dovesti pred taj budući sud u Haagu - osim američkih ratnih zločinaca. Budući da se neće suditi unatrag, Bushovu administraciju nije strah da će se na tom sudu otvoriti parnica zbog Hirošime ili zločina u Vijetnamu već da će gubiti suverenitet u potencijalnim ratnim akcijama. Koji suverenitet? Suverenitet nad drugim državama!

U Haagu već godinama postoji specijalizirani sud za ratne zločine počinjene u bivšoj Jugoslaviji i Ruandi radi "razumljivog genocida", budući da su se namjeravali očistiti ili likvidirati narodi zato što nisu previše sličili "matičnim narodima", za razliku od recimo Kambodže gdje se dogodio "nerazumljivi genocid" u kojem se je usmrtilo 20 posto vlastitog naroda jer nije odgovarao zamišljenoj slici tog istog naroda.

Dok o zločinima Miloševića, Karadžića, Mladića postoje gotovo tone dokumenata, video zapisa, tajnih telefonskih satelitskih razgovora i milijuni svjedoka, zločini Crvenih Kmera su nedokumentirani. Premda je Pol Potov režim pao, odgovornost za smrt milijun i sedamsto tisuća Kambodžanaca nije sudski utvrđena. Već se dugo vremena odvijaju pregovori između Vlade Kambodže i UN-a o konstituiranju Suda za ratne zločine nad političkim vođama Crvenih Kmera koji su od 1975. do 1979. tom zemljom dijabolično širili beznađe, tiraniju i smrt. Sud će imati dva domaća i dva strana suca a predsjednik će kao peti sudac također biti Kambodžanac, čime bi se sačuvao nacionalni ponos u toj međunarodnoj sramoti.

Nakon što je prijedlog tog zakona o Sudu za ratne zločince sa sjedištem u Phnom Penhu prošao Narodnu skupštinu, očekuje se njegovo odobravanje i u Senatu i Ustavnom vijeću i potpis kralja Norodoma Sihanuka, što se smatra formalnošću jer se u protivnom ne bi i išlo u pregovore s UN-om koje je vodio premijer Hun Sen. Naime, Vijeće sigurnosti je godinama pritiskalo vlasti u Kambodži da se podvrgne jurisdikciji međunarodnog prava a one su se godinama odupirale da bi na koncu pristale na jedan takav u osnovi kvazimeđunarodni sud radi paradne zaštite političkog subjektiviteta.

Za Srbiju je otegotna okolnost što je upravo republikanska većina u Senatu uvjetovala pomoć Srbiji od 100 milijuna dolara kako bi sada učinila ono što nije htjela 1995., kada je u Daytonu definirana njena obveza na suradnju, slanje dokumentacije i zlotvora Međunarodnom sudu za ratne zločine. Istini za volju ministar vanjskih poslova SRJ Goran Svilanović se ovih dana pred odlazećom Madeleine Albright zakleo na ispunjavanje forme Daytona, u toku je otvaranje "Haaške podružnice" u Beogradu i stvaranje društvene klime o neminovnosti kažnjavanja ideologa i inspiratora zločina rata.