Novi list: 07. 01. 2001.

ZBOG OPTUŽBI HAAGA FRANJO GREGURIĆ OKUPLJA BIVŠE MINISTRE

Ratni kabinet ponovo na okupu

Prvo bi se susreo uži kabinet i pripremio priopćenje i onda ga ponudio na usvajanje kompletnoj bivšoj vladi, Riječ je o stavovima prve, hrvatske višestranačke vlade o aktualnim zapletima na relaciji Hrvatska - Haag i o Domovinskom ratu. Također će se i osuditi svi ratni zločini počinjeni s hrvatske strane i konkretizirati što je ta Vlada radila za vrijeme svojeg mandata

Piše: Dražen CIGLENEČKI

ZAGREB - Predsjednik Vlade demokratskog jedinstva, Franjo Gregurić ovih dana intenzivno kontaktira s članovima svojeg ratnog kabineta. Kako trenutno stoje stvari naredni bi se tjedan trebali sastati svi živi ministri te vlade ili barem većina njih. Navodno bi se prvo susreo uži kabinet koji bi pripremio jedno priopćenje i onda ga ponudio na usvajanje kompletnoj bivšoj vladi. To priopćenje, upućeno javnosti, ali i Račanovoj Vladi, vjerojatno će sadržavati stavove te prve hrvatske višestranačke vlade o aktualnim zapletima na relaciji Hrvatska - Haag, kao i o Domovinskom ratu, srpskoj agresiji i obrani Hrvatske. Također će se i osuditi svi ratni zločini počinjeni s hrvatske strane i konkretizirati što je ta Vlada radila za vrijeme svojeg mandata.

Međutim, pojedini pripadnici nekadašnje HDZ-ove vlasti smatraju da se Gregurićevi ljudi ponašaju nepotrebno ekskluzivistički. “Reći ću to i Greguriću kad se s njim nađem u ponedjeljak. Protiv sam toga da se sve sužava na članove njegove vlade. To mi zvuči pomalo cehovski. Mislim da bi sa zajedničkim priopćenjem morali izaći svi oni koji su bili u vlasti u periodu od 1990. do 1995. godine. Ako se udara na temelje hrvatske države, svi se moramo okupiti”, upozorava Hrvoje Šarinić, bivši premijer i predstojnik Ureda predsjednika. Nije izvjesno hoće li se prihvatiti te primjedbe, jer članovi Vlade demokratskog jedinstva smatraju da je njihov doprinos uspostavi Hrvatske ipak bio nemjerljiv. Upitali smo Šarinića je li on osobno upozoravao kolege u bivšoj vlasti na potrebu procesuiranja ratnih zločina počinjenih u Oluji i prije. “Dolazila su izvješća s terena da se događaju razne stvari koje nisu smjele dogoditi. Sastajao sam se s Gregurićem i Matom Granićem i raspravljao o nužnosti da se počne sa sudskim procesima počiniteljima jer dobro smo znali da se to neće moći vječno držati pod tepihom. No, predsjednik Tuđman je imao uzrečicu pa neću voditi rat s časnim sestrama”, napominje Šarinić dodajući kako je na njegovu inicijativu u oslobođeni Knin poslano 100 specijalaca da pomognu Ivanu Čermaku, povjereniku Vlade koji se neprestano žalio da ne uspijeva kontrolirati situaciju.

Zdravko Tomac, u ono vrijeme potpredsjednik Vlade, vjeruje kako je Vlada nacionalnog jedinstva imala povijesnu ulogu i stoga posebne obveze. “U iznimno teškoj situaciji za domovinu napravili smo ogroman, častan posao. Danas kad se naša vlada pokušava kriminalizirati i izvršiti revizija povijesti, dužni smo braniti istinu. Gregurić ima moralno pravo sazvati Vladu premda je ona raspuštena”, konstatira Tomac dodajući kako ih zapravo dolazak tužiteljice Carle del Ponte i ne zanima i da njezin posjet Zagrebu nije povod priopćenju. Potpredsjednik Sabora naglašava kako je nužno da i sadašnja Vlada progovori u obranu Domovinskog rata i Vlade demokratskog jedinstva. “U toj su Vladi sudjelovale stranke koje čine i ovu današnju. Dakle, radi se i o neizravnom napadu i na te stranke”, zaključuje Tomac žaleći što je adekvatno reagiranje Vlade premijera Račana zasad izostalo u vrijeme kad nam se “gotovo osporava pravo na državu”.