Slobodna Dalmacija: 09. 01. 2001.
"SLOBODNA" SAZNAJE: CARLA del PONTE U ZAGREB ĆE IPAK STIĆI S OPTUŽNICAMA
VLADA ĆE OD HAAGA DOBITI TIME-OUT ZA OBJAVU IMENA
Prema našim izvorima, u Zagrebu će glavna tužiteljica svoje sugovornike izvijestiti o tome protiv kojih će se osoba dići optužnice, a možda čak u hrvatsku metropolu donese i, kako smo neslužbeno saznali, četiri zapečaćene omotnice - Račanov kabinet dobit će ujedno i time-out za pripremu javnosti, odnosno optužnice se neće objaviti odmah
Piše: Bisera LUŠIĆ
Kada glavna tužiteljica Haaškog suda Carla del Ponte idućeg tjedna stigne u Hrvatsku, odnosi naše zemlje s Tribunalom još jednom će se naći na svojoj prekretnici.
Prema prvom scenariju, Carla del Ponte u Zagrebu će sa svojim sugovornicima iz vrha izvršne vlasti u izravnom razgovoru ponovno pojasniti nadležnosti Suda i istrage kojima se on bavi, zamjeriti višemjesečno "rastezanje" haaških pitanja po medijima u smislu da dio službene korespondencije završava na naslovnim stranicama hrvatskih dnevnika te naglasiti potrebu suradnje u istragama i dostavljanju dokumentacije oko slučajeva koji zanimaju haaško Tužiteljstvo.
U tom smislu, već je potvrđeno kako Haag traži dodatnu dokumentaciju iz Ureda predsjednika, snimljene razgovore, audiovrpce ili transkripte razgovora koje je vodio pokojni šef države dr. Franjo Tuđman, a predsjednik Stipe Mesić obećao je da će traženo i dostaviti.
Prema drugom, pak, scenariju, na koji upozoravaju dobri poznavatelji rada Haaškoga suda, dolazak glavne tužiteljice u Zagreb neće biti tako "benigan".
Nakon što su u javnost procurile informacije o takozvanom haaškom pismu s listom dužnosnika, čije je postojanje prvi dan ovoga tjedna demantirao premijer Ivica Račan, ti izvori su skloni tvrditi kako će na sastanku u Zagrebu glavna tužiteljica Haaškog suda svoje hrvatske sugovornike izvijestiti o tome protiv kojih će se osoba dići optužnice, a možda čak u hrvatsku metropolu donese i, kako smo neslužbeno saznali, četiri zapečaćene omotnice.
Kada predstavnici hrvatske vlasti dobiju takve informacije, dobit će ujedno, tvrde naši izvori, i određeni time-out, odnosno optužnice se neće objaviti odmah, nego će hrvatska vlast u idućim tjednima imati priliku pripremiti javnost na ono što slijedi i zauzeti jasan stav prema Haagu.
Hoće li, ako se ovaj scenarij pokaže točan, hrvatska vlast zaoštriti odnose prema Haagu, pokušati pronaći neki kompromis ili pak poslušati haaške zahtjeve, bit će jasno već u prvoj polovici godine, a Haag će se ponovno pokazati kao najjači test izdržljivosti partnera vladajuće koalicije.
Optužnice su, tvrde naši izvori bliski Haagu, već napisane u prosincu prošle godine, njihov broj nije poznat, iako se nagađa da se radi o šest optužnica za vojne dužnosnike, dok se za političke dužnosnike nitko ne želi brojčano "izjašnjavati".
Podsjetimo još jednom da je lani zamjenik glavne tužiteljice Graham Blewitt izjavio kako se imena potencijalnih optuženika u velikoj mjeri poklapaju s imenima osoba koje hrvatski mediji stalno spominju kao najizvjesnije putnike za Haag. Istrage koje se trenutačno privode kraju vezane su uz zločine počinjene tijekom akcija Oluja, Bljesak te Medački džep.
S obzirom na to da domaći političari sve glasnije upozoravaju da dolazi do promjene politike unutar samog Haaškog suda, neki od njih skloni su tvrditi kako će Haag u slučaju Hrvatske postaviti tezu da je Franjo Tuđman vodio izrazito nacionalističku politiku kojom je želio svesti postotak građana srpske nacionalnosti u Hrvatskoj na tri posto (o čemu su posvjedočili i transkripti iz Ureda predsjednika, objavljivani po hrvatskim medijima, a koji su rado čitani i u Haagu), kako oni ne bi bili "remetilački faktor", a time se u Hrvatskoj provodilo etničko čišćenje.
Ako Haag tako postavi početnu tezu, onda se ona nastavlja tako da su vojska i policija, na temelju odluka državnog vrha, počinile planirane zločine. Time se, naglašavaju naši izvori, više ne govori ni o kakvim "ekscesima" koji su se događali, nego se radi o izvršavanju unaprijed planiranih zločina, a upravo u tom smislu povezuju se onda i politički dužnosnici koji su sudjelovali u vlasti i koji time postaju zanimljivi haaškim istražiteljima.
Stoga, makar vrh izvršne vlasti demantira postojanje ikakve liste bivših dužnosnika oko kojih Haag vodi istragu, s novom dokumentacijom i saznanjima, istražitelji bi zacijelo rado porazgovarali s onim političarima koji su u vrijeme rata bili sukreatori odluka.
Njihova imena i razlozi zbog kojih bi haaški istražitelji željeli s njima razgovarati te u kojem statusu, bit će, zaključuju poznavatelji Haaškog suda, jedna od tema o kojima će odlučna glavna tužiteljica Tribunala razgovarati sa svojim hrvatskim sugovornicima.