Novi list: 12. 01. 2001.

Udarac hrvatskom imageu u svijetu

Piše: Damir GRUBIŠA

I dok cijela nacija napeto iščekuje dolazak Carle del Ponte, a u medijima i političkoj javnosti raste histerija oko potencijalne liste osumnjičenih i optuženih, inozemni su promatrači u Hrvatskoj šokirani službenom (ne)reakcijom hrvatskih vlasti na atentat na dubrovačkog odvjetnika Srđa Jakšića. Mnogo je više naštetio hrvatskom imageu u svijetu ovaj teroristički akt, kako ga ocjenjuju inozemni promatrači, nego halabuka koja se diže oko spekulacija tko će završiti u Haagu. Cijela hrvatska diplomacija i svi kreatori javnog mnijenja mogu se mjesecima truditi da poboljšaju image Hrvatske u svijetu, a dovoljno je nekoliko terorističkih djela da sve te napore pretvori u prah.

Histerija oko ratnih zločina

Hrvatska je demokracija uspješno prebrodila porođajne muke na vanjskopolitičkom planu: politički izbori 3. siječnja, izbor predsjednika Mesića u veljači i njegova inauguracija, u kratkom su vremenu promijenili image Hrvatske.

Rezultat toga je bila i odlična turistička sezona. Naime, ništa se bitnoga u hrvatskom turizmu nije dogodilo od 1999. na 2000. godinu: isti siromašni i degradirani hotelski kapaciteti, neljubazni personal, nerazmjerno visoke cijene izvanpansionske ponude - sve je to ostalo isto. Ali, promijenio se politički image zemlje: Hrvatska je od male, antipatične zemlje postala simpatična, europska zemlja s još uvijek traljavom turističkom ponudom, ali s prihvatljivim demokratskim ozračjem.

Zatim su uslijedili i značajni međunarodni skupovi, kao što je zasjedanje parlamenata zemalja Pakta o stabilnosti ujesen i, konačno, Zagrebački summit EU...

Nakon toga stvar je otišla po zlu: masovna histerija oko ratnih zločina koji su počinjeni tijekom i odmah nakon Bljeska i Oluje i politika konfrontacije prema Haškom sudu iznenadili su međunarodne promatrače. Obećanja hrvatskili vlasti da će same procesuirati počinitelje ratnih zločina rasplinula su se kao mjehur od sapunice.

No uz to kao hladan tuš djelovala su na međunarodnu zajednicu i dva klasična teroristička čina: ubojstvo nezaštićenog “zaštićenog”, haškog svjedoka Milana Levara, i, Zucker kommt zu letzt, atentat na dubrovačkog odvjetnika Srda Jakšića.

Neadekvatan odgovor hrvatskih vlasti na ovaj atentat, eminentno teroristički čin, može imati dalekosežne posljedice na vanjskopolitičkom planu. Naime, nije reagirao samo Jiri Dienstbier posebni izvjestitelj za Ijudska prava za područje bivše Jugoslavije, nego se pokrenuo i cijeli mehanizam posebnih izvjestitelja UN-a za skrb o neovisnosti sudaca i odvjetnika i, što je i najgore, i ureda posebnog izvjestitelja UN-a za sumarne egzekucije.

Provincijalna vlast

Međunarodni promatrači ostali su zgranuti mlakom reakcijom hrvatskih vlasti: lokalne policijske vlasti kao da su pravdale atentat “kontroverznom ličnošću” odvjetnika Jakšića, a dubrovački je gradonačelnik Vido Bogdanović otklonio pomisao da bi on morao posebno reagirati, jer ni jedna profesija, pa tako ni odvjetnička, nije posebno ugrožena više od drugih. Baš je to zabrinulo međunarodne promatrače, a da ne govorimo o tome koliko je provincijalna i čak u propagandnom smislu štetna ovakva reakcija poglavara jednog doista internacionalnog kulturnog centra kao što je Dubrovnik.

Naime, UN u dva svoja dokumenta izričito traži posebnu zaštitu odvjetnika i svih zagovaratelja ljudskih prava, kao što je to i Srđ Jakšić: u Deklaraciji o pravima i odgovornostima pojedinaca, skupina i društvenih tijela u zaštiti i promicanju univerzalno priznatih Ijudskih prava i osnovnih sloboda, i u Osnovnim principima UN-a o ulozi odvjetnika. U njima se zahtijeva od vlada, tamo gdje je sigurnost odvjetnika ugrožena, da im pruži adekvatnu zaštitu.

Misliti svjetski - znači i djelovati u skladu s tim na lokalnom planu. Provincijalna reakcija lokalnih vlasti služi na sramotu gradu Dubrovniku, a nereagiranje hrvatskih vlasti odsutnost makar i jedne javne izjave ministra Lučina ili ministra Ivaniševića, koji bi morao i ex officio braniti tu rizičnu profesiju, svjedoče i o provincijalnom ponašanju tih istih hrvatskih vlasti - i o njihovoj neobaviještenosti i nepoznavanju onih međunarodnih dokumenata, koje bi morali sami provoditi.

Rezultat toga bi moglo biti baš ono što Hrvatska želi prekinuti - a to je produženje međunarodnog monitoringa UN-a i OESS-a, koji su vrlo zabrinuti zbog takve situacije. Image Hrvatške doživio je još jedan veliki udarac: teroristički čin na Srđa Jakšića poprima ozbiljne međunarodne dimenzije.