Novi list: 13. 01. 2001.

Streljivo s osiromašenim uranom

Kada će Washington priznati krivnju?

Sve zemlje čiji su vojnici mogli doći u dodir s osiromašenim uranom pokrenule su seriju testova, a zasad se postojano drži jedino Pentagon koji tvrdi da ti projektili ne škode zdravlju, naravno osim u slučaju ako se zateknete u pogođenom tenku

Svaki britanski vojnik koji je za vrijeme zaljevskog rata bio u doticaju s oštećenim iračkim tenkovima bio je izložen osam puta većoj radijaciji od dopuštene, a to može dovesti do razvijanja karcinoma. Piše to u tajnom izvješću britanskog Ministarstva obrane napisanom prije četiri godine koje nije, kako je to isprva tvrdio službeni London, napisao neki početnik, već iskusni časnik koji dobro poznaje cijeli problem. Pod velikim pritiskom javnosti britanski je vojni establišment počeo priznavati da osiromašeni uran nije baš tako bezopasan kako se prije tvrdilo.

S druge strane i Irak zahtijeva od Ujedinjenih naroda da istraži moguće štetne efekte bombardiranja te zemlje. Glasnogovornik iračkog ministarstva vanjskih poslova rekao je da izvješća o oboljenju vojnika NATO-a potvrđuju ono što je Bagdad već godinama govorio. Glasnogovornik je rekao da je u Iraku došlo do velikog povećanja broja slučajeva leukemije, te raka ptuća i kože - posebno među djecom. Zasad se postojano drži jedino Pentagon koji tvrdi da projektili s osiromašenim uranom ne škode zdravlju, naravno osim u slučaju ako se zateknete u pogođenom tenku.

Cijeli slučaj dodatno je zaoštrio odnose Amerike i njenih europskih saveznika. Europljani već dugo ne gledaju blagonaklono na američku namjeru da naprave sustav zaštite od balističkih raketa, dok ih najave Bushove administracije o povlačenju vojnika iz BiH ispunjavaju laganom panikom. S druge strane u Washingtonu nisu zadovoljni europskim namjerama da osnuju snage za brzu intervenciju jer smatraju da se time dovodi u pitanje jedinstvo NATO pakta.

Talijanski premijer Giuliano Amato izjavio je ovoga tjedna da diskusija oko osiromašenog urana tek počinje. Na sjednici Vijeća NATO-a Italija je zatražila moratorij na upotrebu takvog streljiva, podržale su je neke manje zamlje, ali zbog protivljenja Velike Britanije i Sjedinjenih Država prijedlog nije prošao.

Ministar obrane Giorgio Mattarelda ustvrdio je kako je dosad oboljelo 30 talijanskih vojnika od kojih je 21 bio u mirovnoj misiji u Bosni, te da ih je sedarn već umrlo. Tom je prilikom od NATO-a ponovo zatražio da kaže o čemu je točno riječ. Neki su talijanski političari već požurili zatražiti povlačenje njihovih vojnika s Balkana.

Na sjednici Vijeća NATO pakta ovoga tjedna talijanski prijedlog o moratoriju nije naišao na veliku potporu. Američki su predstavnici ustvrdili kako “projektili s osiromašenim uranom nisu bifteci zaraženi kravljim ludilom da bi se morali odmah povući s tržišta”.

No u Belgiji je u tijeku detaljni zdravstveni pregled 12 tisuća vojnika; u Njemačkoj se ponovo proučavaju svi slučajevi pojave raka i leukemije kod pripadnika vojske; Norvežani dodatno provjeravaju svojih 20 tisuća, a Portugalci deset tisuća vojnika koji su bili na Balkanu; popuštati je počela i britanska Vlada, a čak su i Rusi usprkos konfuziji koja vlada u toj zemlji zatražili neovisnu istragu.

Vjerojatno je samo pitanje dana kada će morati popustiti i u Washingtonu gdje već dugo negiraju da učestala oboljenja među zaljevskim veteranima imaju bilo kakve veze s osiromašenim uranom. Naravno postoji i druga varijanta, a to je i za ovo okriviti Slobodana Miloševiča. Preko mađarske tajne službe u četvrtak je plasirana priča da je povezivanje radioaktivnog zračenja sa streljivom s osiromašenim uranom dio Miloševićeve propagande protiv NATO-a, te da postoji mogućnost da je jugoslavenska vojska namjerno ispuštala radioaktivne tvari u kritičnim područjima.

Jasmin KLARIĆ, Zlatko CRNČEC