Slobodna Dalmacija: 23. 01. 2001.

UGLEDNI TALIJANSKI LIST "REPUBBLICA" O POSJETU CARLE del PONTE ZAGREBU

Račanova vlada popustila

Milijuni listova, zabilježaka i državnih protokola, stotine sati telefonskih razgovora, koji su bili snimani i zatim prepisani, zapovijedi oružanim snagama i tajnim službama bit će na raspolaganju istražiteljima haaške tužiteljice

Piše: Silvije TOMAŠEVIĆ

RIM — Glavna tužiteljica Haaškog suda Carla del Ponte stavlja na stol ekonomsku (ne)izolaciju. Koliko suradnje s Tribunalom u Haagu, toliko ekonomske suradnje s međunarodnom zajednicom. Osim toga, postavlja se i pitanje svjedoka, odnosno koliko bi svjedoka iz Hrvatske ili Bosne i Hercegovine otišlo u Beograd svjedočiti protiv bivšeg jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića i bi li se osjećali sigurnima.

To su dvije osnovne teme koje će Carla del Ponte staviti na stol novom jugoslavenskom predsjedniku Vojislavu Koštunici u Beogradu. To je najavila u razgovoru za talijansku televiziju RAI i to je, na temelju onoga što je dogovorila i kako je pregovarala u Zagrebu, napisao list "Repubblica". Taj list je napisao i da se bivša predsjednica bosanskih Srba Biljana Plavšić sada sama prijavila Haagu jer se promijenila i politička pozornica u svijetu. Madeleine Albright više nije američka državna tajnica. U Bijelu kuću su došli republikanci. Paktovi koje je načinila Biljana Plavšić s Madeleine Albright kada je dogovoreno smjenjivanje Radovana Karadžića, sada možda više ne stoje na nogama.

Plavšićeva se pokušava spasiti na drugi način, samoprijavom, pa bi umjesto doživotnim zatvorom mogla biti kažnjena na 30 godina, što bi joj omogućilo da uz neke olakšice, bez obzira na to što ima 70 godina, ipak dio starosti provede na slobodi.

Mijenja se, dakle, politička pozornica koja je dovela do daytonskih sporazuma, a to znači da će se mnogo toga izmijeniti i u držanju Beograda, posebno ako Biljana Plavšić iznese sve što zna o danima bosanskoga rata.

No, kako je Carla del Ponte uopće pregovarala u Zagrebu, kako je osigurala da "Tuđmanovi tajni papiri odu sudu UN-a", kako naslovljuje "Repubblica".

"Zagreb je popustio. Cijeli tajni arhiv bivšeg hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana bit će predan Međunarodnom sudu u Haagu za ratne zločine počinjene u bivšoj Jugoslaviji" — tako počinje tekst u listu "Repubblica" u kojemu se opisuju zagrebački pregovori Carle del Ponte, koja će, kako se najavljuje, na sličan način nastupiti u Beogradu.

"Milijuni listova, zabilježaka i državnih protokola, stotine sati telefonskih razgovora, koji su opsjednuto bili snimani i zatim prepisani tijekom godina sukoba najprije sa Srbijom, pa zatim s Bosnom, njegove zapovijedi oružanim snagama i tajnim službama bit će na raspolaganju istražiteljima tužiteljice Carle del Ponte."

"Hrvatska je prihvatila otvoriti blagajnu koja čuva tajne iz rata. Dakle, otklonit će državnu tajnu, koja je bila uvedena dan nakon Tuđmanove smrti, na cijelu dokumentaciju za razdoblje ne manje od 30 godina.

"Do toga se došlo uz osjetljivi kompromis s Haagom, koji je išao po rubu tumačenja hrvatskih ustavnih normi", piše "Repubblica" i objašnjava: "Da bi se izbjegla prepreka tajnosti nad arhivom i vjerojatni nacionalistički val prosvjeda, predsjedništvo i vlada u Zagrebu sklopili su dogovor s Haagom. Ako hrvatski Ustav nameće tajnu, isto je tako točno da taj temeljni zakon priznaje i prevlast međunarodnih obveza koje je preuzela država."

Dakle, istodobna tajna i zabrana objavljivanja arhiva bit će i nadalje na snazi u Hrvatskoj. No, Haagu neće biti zabranjeno konzultiranje materijala, ali uz obvezu da ne bude objavljivan, piše "Repubblica" te dodaje da je do sporazuma došlo "kada je Carla del Ponte u ime međunarodne zajednice najavila mogućnost da će se, ako Hrvatska bude inzistirala na tajnosti arhiva, to shvatiti kao odbijanje suradnje, što bi negativno utjecalo na plan ekonomske pomoći zemlji".