Jutarnji list: 25. 01. 2001.

KRIZA PRORAČUNA Država ima oko milijardu kuna neplaćenih obveza pa se ponovno zadužuje

Kratkoročni dug narastao na više od tri milijarde kuna

Država se na dražbi trezorskih zapisa u utorak kratkoročno zadužila za još dvjesto milijuna kuna pa je njezino ukupno kratkoročno zaduženje sada nekoliko puta više nego početkom 2000. godine, a državni proračun nije platio ni posljednju ratu premija za stambenu štednju

Državni proračun nije platio posljednju ratu premija za stambenu štednju, onu koju prikupljaju stambene štedionice - Prva stambena štedionica, Raiffeisen, i Wuestenrot - a u kojima svaki račun sa 5000 kuna država godišnje, u četiri rate, subvencionira sa 1250 kuna, a štedionice daju kamatu od uglavnom tri posto.

Prvoklasni dužnik

Kako kažu u štedionicama, država uobičajeno kasni po dva mjeseca, a u Ministarstvu financija ističu da država ima oko milijardu kuna takvih neplaćenih obaveza, koje su doduše uglavnom za subvencije (u sto spada i stambena štednja) te za kapitalne rashode.

Da smanji zaostajanje za svojim obvezama, država se na, dražbi trezorskih zapisa u utorak kratkoročno zadužila za još dvjesto milijuna kuna, pa ukupno kratkoročno zaduženje proračuna po osnovi trezorskih zapisa iznosi nešto više od tri milijarde kuna, što je u odnosu na početak prošle godine povećanje od više od dvije milijarde i tristo milijuna kuna, dakle gotovo šesto milijuna maraka.

Drugim riječima, proračun se kratkoročno u zemlji zadužio za kudikamo veću svotu nego što će dobiti skorom emisijom tzv. samurai obveznica u Japanu (24 milijarde yena, odnosno oko 200 milijuna dolara). Pritom su kamate u zemlji više: na šestomjesečne trezorske zapise, kojih proračun duguje gotovo milijardu kuna, za 8,2 posto, što je kudikamo više od petogodišnjih obveznica na eure izdanih lani u inozemstvu, kad je izračunata kamatna stopa bila nešto veća od sedam posto. Država, zadužujući se da plati svoje obveze, tako istiskuje poduzeća kad konkuriraju kod banaka za kredite, jer je ona prvoklasni dužnik (iako kao što vidimo kasni), i jer plaća tako visoku kamatu s kakvom poduzeća posluju na rubu rentabilnosti, ako je uopće mogu podnijeti.

500 milijuna eura obveznica

Naravno, spomenuto zaduženje neće ni izbliza biti dosta, pa će se - što prije to bolje - u prvom kvartalu opet izdati 500 milijuna eura obveznica, a za svibanj je iz Ministarstva gospodarstva najavljena i javna ponuda dionica Hrvatskih telekomunikacija, čija privatizacija ne može uopće doći u pitanje, kažu u Ministarstvu financija.

Inače, Ministarstvo financija pripremilo je izmjenu Zakona o stambenoj štednji prema kojem bi premije isplaćivalo jednom godišnje, a ne u četiri rate kao dosad, što je državi vjerojatno lakše, ali bi onda moralo plaćati više, jer u tom slučaju prinos nije isti (kamate se obračunavaju drukčije), što sabornici vjerojatno neće zapaziti. Također krediti iz stambene štednje mogli bi se dizati i prije dosad odredenog roka (dvije odnosno pet godina štednje), za refinanciranje drugih stambenih kredita, te bi također strane banke mogle biti vlasnici stambenih štedionica.

Ova posljednja novost je velika, jer su dosad vlasnici stambenih štedionica bile domaće banke u stranom vlasništvu, i dio je promjena koje su započete aktualnim izmjenama deviznog zakona.