Vjesnik: 25. 01. 2001.

Vrući beogradski doček Carli Del Ponte

Nekoliko stotina građana blokiralo je ulicu ispred zgrade jugoslavenskog Ministarstva vanjskih poslova protestirajući protiv njezina dolaska i zahtjeva za izručenjem jugoslavenskih građana Haagu / Očevici tvrde da prosvjedi nisu bili bezazleni jer zbog gužve tužiteljica nije mogla slobodno izići iz svog automobila

ZAGREB, 24. siječnja - Drugi dan posjeta glavne tužiteljice Haaškoga suda Carle Del Ponte Beogradu obilježili su prosvjedi. Nekoliko stotina građana blokiralo je ulicu ispred zgrade jugoslavenskog Ministarstva vanjskih poslova protestirajući protiv njezina dolaska i zahtjeva za izručenjem jugoslavenskih građana Haagu. Jedan od sudionika prosvjeda izjavio je da okupljanje nema stranački karakter, već da su se građani okupili da izraze svoj protest »povodom pritisaka na SR Jugoslaviju koji su potpuno iracionalni, tendenciozni i predstavljaju samo nastavak agresije na naš narod«.

Očevici tvrde da prosvjedi nisu bili bezazleni jer zbog gužve tužiteljica nije mogla slobodno izići iz svog automobila. Tisak je unaprijed najavio da će prosvjede organizirati Patriotski savez Jugoslavije (koji je još Miloševićeva nomenklatura instalirala za slične svrhe), te Radikalna stranka ljevice, inače članica JUL-a Mire Marković.

Prvi dan boravka Carle Del Ponte u Beogradu protekao je u znaku negativne bilance razgovora s jugoslavenskim predsjednikom Vojislavom Koštunicom gdje su izražena različita viđenja okvira suradnje SRJ s ICTY -jem. Od njega je bezrezervno zatraženo da uhiti i isporuči Haagu Slobodana Miloševića i četvoricu bivših jugoslavenskih dužnosnika optuženih zbog zločina nad kosovskim Albancima. Zahtjeve Carle Del Ponte za izručenjem poduprle su Europska unija i Sjedinjene Države. Jugoslavenski predsjednik suočen je s velikim otporima suradnji s Haaškim sudom. U utorak su Miloševićeva Socijalistička partija Srbije i Srpska radikalna stranka Vojislava Šešelja oštro prosvjedovale protiv dolaska tužiteljice u Beograd ocjenjujući njezino insistiranje na uhićenju Miloševića »drskošću«.

Većina stranaka koalicije DOS za sada je »oprezno suzdržana«, dok je jedino Socijaldemokratska unija Žarka Koraća, pozdravila dolazak tužiteljice ICTY-ja u Beograd. Beogradske Večernje novosti u srijedu pišu kako se sudu može zamjeriti da je politička, a ne sudska institucija i to potkrepljuju navodnom nagoviještenom optužnicom protiv crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića.

Srbijanska se javnost suočila s istinom u vezi s još jednom pretpostavkom, onom o najavi bombardiranja TV Beograd tijekom NATO-ove intervencije. Carla Del Ponte je u razgovoru s odvjetnikom stradalih potvrdila da je Milošević s još nekoliko suradnika znao kad će RTS biti bombardiran, i o tome će, navodi se, biti razgovora i s beogradskim tužiteljem. Prigodom susreta s predstavnicima Fonda za humanitarno pravo i Helsinškog odbora, Del Ponte je potvrdila da će zahtijevati suradnju po pitanju novih optužnica i tražiti izdavanje međunarodnih potjernica za optuženim osobama. Za sada se ne zna kome će i kada biti uručena tajna optužnica koju je Del Ponte donijela sa sobom u Beograd, a odnosi se na »jednu osobu koja živi na teritoriju SRJ«, i koju nije predala predsjedniku Koštunici.

Budući predsjednik srbijanske vlade Zoran Đinđić izjavio je da »kao građanin« očekuje »vrlo skoro« uhićenje bivšeg predsjednika SRJ Slobodana Miloševića, te dodao da nova vlada Srbije »posjeduje kompromitirajuću dokumentaciju o zločinima na Kosovu«. Iznio je uvjerenje da nova vlast »može utjecati na međunarodnu zajednicu da promijeni stav o mjestu gdje će mu se suditi«. Po ocjeni Đinđića, to što je 1999. godine Sud iznio kao dokaz protiv Miloševića i njegove vlasti »nije dostatno za podizanje optužnice«. Đinđić bi se trebao u srijedu ili četvrtak sastati s tužiteljicom Del Ponte, a s njom će razgovarati i budući ministar pravde Srbije Vladan Batić.

Carla Del Ponte susrela se u srijedu s jugoslavenskim ministrima policije i pravosuđa Zoranom Živkovićem i Momčilom Grubačem, a nakon susreta s ministrom vanjskih poslova Goranom Svilanovićem najavila je mogućnost proširivanja ingerencija Haaškoga suda na slučajeve zločina počinjene nad kosovskim Srbima. Svilanović je ponovio svoj stari prijedlog o osnivanju Komisije za istinu »kako bi se svi suočili s onim što se događalo u Jugoslaviji, Hrvatskoj i BiH« i spomenuo da bi u svakom slučaju suđenje trebalo biti na teritoriju SRJ. Prema najavama, tužiteljica će se novinarima obratiti tek na kraju trodnevnog posjeta.

Vesna Fabris Peruničić