Novi list: 03. 02. 2001.

KAKO JE KAPTOL BANKA UŠLA U PROBLEME

Gubitak iz godine u godinu

Problemi s likvidnošću s kojom se susrela Kaptol banka postali su osobito vidljivi nakon što se središte banke iz Savske 66 “vratilo” u malu poslovnicu u Maksimirskoj ulici 120 gdje je Kaptol banka i započela s radom. Naime u iznajmljenom prostoru u Savskoj bilo je središte cijele Kaptol Grupe, pa je preseljenje u neatraktivne prostore zbog nemogućnosti plaćanja najma bio poziv na uzbunu koju su nagovjestili i prošlogodišnji poslovni rezultati. Dodatni signal bila je nedavna prodaja pifa Središnjem nacionalnom fondu koji je bio dio Kaptol Grupe. Prema zadnje dostupnim financijskim rezultatima poslovanja za treći kvartal prošle godine, Kaptol banka bilježila je gubitak od blizu 30 milijuna kuna, što je polovica temeljnog kapitala. U istom razdoblju predhodne godine gubitak je bio za 10 milijuna kuna manji.

Inače, poslovnu karijeru Dejan Košutić je započeo uvozom Happy Day sokova, a nakon toga poslovanje širi otvaranjem streljane “Domagojevi strijelci" u Podsusedu.

U financijsko poslovanje uvelo ga je članstvo u Upravnom odboru Croatia banke, a iskustvo koje je tamo stekao ohrabrilo ga je za samostalni bankarski pothvat. Osnivanje Štedionice Kaptol, s vrlo malim osnivačkim kapitalom 1994. godini, bilo je predigra zahtjevnijim zadacima “poslovno” talentirane obitelji Košutić Tuđman. U financijskom osnaženju štedionice pomogla je Croatia banka koja je Košutiću odobrila značajne hipotekarske kredite.

Nakon dvije godine poslovanja Košutić je pronašao način da skupi dovoljan temeljni kapital za osnivanje banke, a prema brojnim tvrdnjama, koje je on doduše često demantirao, u tome mu je svesrdno pomogao kapital javnih poduzeća, od Croatia osiguranja do HRT-a. Niti nakon 23 postojanja, Kaptol banka nije se uspjela pomaknuti sa začelja top liste hrvatskih banaka, te uz još pet šest banaka bilježi gubitke u poslovanju.

Bolje rezultate nisu postizala ni ostala poduzeća u Kaptol grupi. Prošlogodišnje dokapitaliziranje banke kojom se temeljni kapital popeo na oko 60 milijuna kuna, i kojim je ta banka dobiia status banke sa srednjim ovlastima nije joj puno pomogao.

Mirela KLANAC