Novi list: 04. 02. 2001.

BIVŠA DIREKTORICA RIJEČKE PODRUŽNICE KAPTOL BANKE JUČER ZA NAŠ LIST

Irena Brnin: Deponenti su nas počeli masovno napuštati

Pratio nas je negativan imidž. Nismo se uspjeli udružiti s nekom drugom bankom

RIJEKA - U siječnju je zatvorena i riječka podružnica Kaptol banke. Njena bivša direktorica, Irena Brnin, nakon pet godina obnašanja te dužnosti, otišla je na drugo radno mjesto, dva mjeseca prije njenog formalnog zatvaranja, a na njeno je mjesto došla v.d. direktorica Davorka Milanović. Brnin ističe kako prije dva ili tri mjeseca nije bilo ni traga nekakvoj blokadi, a riječka je podružnica sama, kroz posljednjih pet godina, napravila čak 5 milijuna kuna čiste dobiti, napominje Brnin, a sve se slijevalo u centralu.

- Bilo je nade i pregovora da će se Banka s nekim udružiti jer poznato je kakvo je stanje na našem bankarskom tržištu - mala banka na dugi rok ne može opstati samostalno. Pregovaralo se, a zašto to nije uspjelo kad je bilo vidno da treba - ne znam. Više mi nije poznato jer se o tome nije odlučivalo na razini podružnica. Mogu samo reći da nas je od početka pratio jedan negativan imidž i koliko god da smo se trudili teško ga je bilo izbrisati. Glavni je problem bio u tome što su nas deponenti, firme koje su kod nas imale žiro račune, počele masovno napuštati. To je normalno kad ih nismo imali čime servisirati - nismo imali pasive. No, svi su krediti mojim odlaskom u potpunosti bili naplaćeni - aktiva je bila u potpunosti čista.

To su sve bila privatna mala i srednja poduzeća, a ne velika i dubiozna kako se voljelo isticati. U Rijeci Kaptol banka nije radila rizične plasmane, a kad pasive nema i kad deponenti bježe - nemoguće je to odražavati jer se jednostavno nema iz čega i krug se zatvara. Podružnica počinje raditi samo trošak, a to se htjelo izbjeći, ističe Brnin. Nakon mog odlaska, kaže Brnin, u Riječkoj je podružmci bilo nešto manje od 1.000.000 DEM štednje - i to pretežito fizičkih osoba, a vjerujem da se ta brojka još smanjila jer je navala na Banku bivala sve veća. Mislim da niti jedan štedni depozit nije prelazio cifru od 100 tisuća kuna, dakle bio je u okviru osigurane štednje pa će, u slučaju stečaja, nakon što dode stečajni upravitelj, Državna agencija za sanaciju banaka i osiguranje štednih uloga intervenirati i vjerojatno naplatiti potraživanja građana - u okviru šest mjeseci od objave.

No, sad je na Hrvatskoj narodnoj banci da vidi što će učiniti s Kaptol bankom - hoće li ići u stečaj, likvidaciju ili će je, možda, sanirati u što osobno sumnjam. Prema Brnin osnovni je razlog propasti Kaptol banke to što je funkcionirala u okviru grupacije koja je investirala u - za to vrijeme i za to tržište - nepovoljne djelatnosti.

A. DRAGOJEVIĆ