Novi list: 04. 02. 2001.

PUT OD BLOKADE KAPTOL BANKE DEJANA KOŠUTIĆA DO MOGUĆEG STEČAJA ILI LIKVIDACIJE

Gubitak komitenata nakon smrti djeda Franje Tuđmana

Većina kadra nekada zaposlenog u Kaptol banci danas radi u drugim financijskim ustanovama. Povjerenje u unukovu banku nije imala ni njegova baka Ankica Tuđman, koja je 200 tisuća njemačkih maraka “obiteljske ušteđevine” uložila u Zagrebačku banku

Pišu: Gabrijela GALIĆ, Nikolina MUCKO

ZAGREB - Propast Kaptol banke, poznatije po njenom vlasniku Dejanu Košutiću, unuku pokojnog predsjednika Tuđmana, negoli prema poslovnim dosezima, bankarski su krugovi predviđali prije više od pola godine. Na to su s jedne strane ukazivali nimalo reprezentativni poslovni rezultati Kaptol banke, a s druge strane i promjena političke klime u kojoj su članovi obitelji Tuđman ostali bez snažnog zaleđa.

U zagrebačkoj Savskoj ulici, na broju 66 iznad poslovnice Zagrebačke banke, danas tek kao uspomema nekadašnjeg “procvata” ističe se logo Kaptol banke. Ulazna vrata u reprezentativni prostor zaključana su, a zbog problema s likvidnošću i nemogućnosti plaćanja poslovnog prostora, središnji ured preselio se na mjesto iz kojeg je Košutić počeo graditi banku - u Maksimirsku na broju 120.

Blokada 2. veljače

Posljednje tri godine banka je godinu za godinom završavala s gubitkom. Nakon smrti Košutićeva djeda Franje Tuđmana, banka je naglo počela gubiti komitente. S njima su odlazili i zaposleni, pa većina kadra nekada zaposlenog u Kaptol banci danas radi u drugim financijskim ustanovama.

U narednih desetak dana Kaptol banka otići će u stečaj ili u likvidaciju, potvrdila je u petak direktorica pulske podružnice Kaptol banke, dodajući pritom kako su od osam podružnica zatvorene one u Varaždinu, Rijeci, i Osijeku.

Premda je tijekom petka i subote nemoguće bilo dobiti ikakvu konkretniju informaciju o poslovnom statusu Kaptol banke, upućeni tvrde kako će njena propast proći bez većih potresa na bankarskom tržištu.

Iako se o mogućem stečaju iz kruga same banke govori već nekoliko tjedana, potvrda o krahu stigla je 2. veljače blokadom žiroračuna zagrebačke centrale Kaptol banke, kao i blokadom njenih osam podružnica.

Interventni kredit

Posve sigurno, Kaptol banka u ovom trenutku koristi interventni kredit Hrvatske narodne banke, što joj odredbe Zakona o bankama omogućuju. No, o kojoj je svoti riječ za sada je nepoznanica. Stručnjaci tvrde i kako se Košutić, unatoč svom ograničenom financijskom obrazovanju trudio voditi poslovanje banke tako da u likvidaciji nitko ne bude na gubitku. No, u praksi je to teško ostvariti.

U svakom slučaju, banku je u posljednih više od godinu dana redovito posjećivala kontrola HNB-a. Pritom su bankari, tvrde upućeni, pripremali Kaptol banku na neminovan kraj sređujući poslovanje kako bi se što više zaštitili korisnici njenih usluga.

Korisnici su, pak, uglavnom bile male trgovačke tvrtke, jer sama po sebi mala banka velike poslovne partnere nije niti mogla privući. Ne bi ih imala snage pratiti. Uostalom, povjerenje u unukovu banku nije imala ni njegova baka Ankica Tuđman, koja je 200 tisuća njemačkih maraka “obiteljske ušteđevine” uložila u Zagrebačku banku.

Suradnja s Petračem

Kaptol banka, iako financijski nemoćna, oko sebe je okupila niz zavisnih poduzeća. Prema podacima iz 1999. godine, šest posto vlasništva banke u rukama su imali inozemni ulagači, dok je 96 posto bilo u rukama domaćih ulagača. Najveći dioničar Kaptol banke s preko 30 posto vlasništva, prema javno objavljivanim podacima, jest Hrvoje Petrač. No, upućeni tvrde kako je on zapravo imao kontrolni paket dionica, osiguran preko niza drugih fiktivnih vlasnika. Petračevo ime, nekako se od početka rada Kaptol banke vuklo uz Košutića, banku i sve tvrtke kćeri. Jedini opipljivi dokaz je Kaptol Petrač leasing, preko kojeg je banka prodavala automobile marke Volvo.

Osim te tvrtke, pod Kaptol bankom su bili i Kaptol investicijsko društvo, Libertas osiguranje, Središnji nacionalni fond (SNF), Štednokreditna zadruga (iz koje je iznikla banka), te Kaptol komercijalna agencija.

Problemi s likvidnošću Kaptol banke nisu od jučer. Prije nepune dvije godine HNB je Košutiću naložio da se, želi li opstati na tržištu i sačuvati osnovnu djelatnost bankarstvo - mora riješiti zavisnih društava. Tijekom 2000. godine, preporuka se počela ostvarivati.

Svi nedostupni

Kao light-motiv priče pojavljuje se i informacija o tome da i sam Košutić u potpunosti izlazi iz tvrtke, prepuštajući je Petraču. Tako se u javnosti tvrdilo da je Petrač, prodajom Kaptol Petrač leasinga isplatio Košutića. Libertas osiguranje, pak, prodano je tvrtki Sunce AG, dok je SNF formalno prodan tvrtki “Epic”, a zapravo, tvrdi se grofu Georgu Eltzu mlađem koji u vlasništvu ima najači investicijski fond “Dom invest”.

Bilo kakvu konkretniju informaciju o poslovanju, vlasništvu i stečaju ili likvidaciji koji bi trebali uslijediti kroz desetak dana, neuspješno smo pokušavali doznati od Košutića, članova Nadzornog odbora Kaptol banke, kao i Ivanke Milković, potpredsjednice uprave Kaptol banke. Svi su jučer bili nedostupni. Jedan od odvjetnika Hrvoja Petrača, pak, kazao nam je kako će se sa svojim klijentom vidjeti tek idući tjedan, te da tijekom vikenda ne može s njim stupiti u kontakt.

Bez fakultetskog obrazovanja na čelu banke

Poslovnu karijeru Dean Košutić otvorio je uvozom Happy day sokova i daski za glačanje, a nakon toga poslovanje širi otvaranjem streljane “Domagojevi strijelci” u Podsusedu. U financijsko poslovanje ulazi članstvom u Upravnom odboru Croatia Banke.

S vrlo malim kapitalom 1994. godine najprije osniva Štedionicu Kaptol, koja u veljači 1996. godine prerasta u Kaptol banku. U financijskom osnaživanju pomogli su mu hipotekarni krediti Croatia banke. Interesantan je, međutim, način kako je Košutić postao direktorom Kaptol banke. Potvrđen je na istoj sjednici HNB-a na kojoj je i Marko Marčinko dobio “dozvolu” za direktorovanje odavno propalom Glumina bankom.

Iako je za te položaje zakonski potrebno imati iskustva u financijama, što niti jedan od spomenutih bankara nisu imali, HNB ih je potvrdio. U Košutićevom slučaju, kao bankarsko iskustvo priznato mu je sjedenje u Upravnom odboru Croatia banke. Nije naodmet napomenuti da takva funkcija apsolutno ne može biti potvrda nečijih bankarskih sposobnosti.

Sam Košutić, nedostatak iskustva i formalnog obrazovanja (službeno ima srednjoškolsko obrazovanje, a ekonomski fakultet koji je upisao nikada nije završio) kompenzirao je završivši dva bankarska programa u Beču i u New Yorku.