Večernji list: 07. 02. 2001.

U HRVATSKOM SUDSTVU

Pravosudni reket težak najmanje 150 milijuna DEM

Nakon Zagrebačke banke i poslovodstvo HŽ-a razmišlja o kaznenim prijavama protiv trojice od šest već prijavljenih sudaca trgovačkih sudova * Suci odgovaraju da je riječ o nedopustivim pritiscima * Nadležna državna tijela dosad su se pravila da ništa ne vide i ne čuju * Europski sud za ljudska prava odlučio - sud o sucima ipak smije davati i javnost * Svjetska banka: korumpiranost hrvatskog sudstva veća nego u Rusiji

Piše IVICA GRČAR

Nakon prošlotjednih kaznenih prijava koje je Zagrebačka banka d.d. podnijela odjednom protiv čak šest sudaca trgovačkih sudova (Šepić, Sremac, Junačko, Čimić, Cerovski-Jasenković i Malenica), nije isključeno da će, štiteći svoje interese, na isti način uskoro postupiti i ostale najveće hrvatske banke i neka velika poduzeća. Protiv većine tih banaka i velikih poduzeća s čijih računa je izgledno "skidanje" novca vode se milijunske sudske trakavice.

Poslovodstva najvećih hrvatskih banaka i poduzeća već više godina nastoje dokazati kako pravosudni reket (čine ga: navodno korumpirani suci, odvjetnici i sudski vještaci) organiziranjem formalnih sudskih trakavica pokušava iznuditi ukupno više od 150 milijuna DEM.

Inflacija skandala

Tako u HŽ-u obavljaju potrebne konzultacije radi mogućeg pridruživanja Zagrebačkoj banci u podnošenju kaznenih prijava protiv tri od šest već prijavljenih sudaca. Od Privredne banke Zagreb, kažu odgovorni u toj banci, nastoji se na sličan način samo u jednoj sudskoj trakavici navodno iznuditi sada već oko 20 milijuna DEM.

I od Slavonske banke d.d. iz Osijeka, prema nepravomoćnim presudama, također se nastojalo navodno iznuditi oko 13 milijuna DEM. Iskustva s milijunskim sudskim trakavicama imaju i u Riječkoj i ostalim bankama. A Tvornica duhana Rovinj je navodno nagodbom riješila jedno takvo sudsko sporenje.

Postavlja se pitanje i kojim će kaznenim prijavama i postupcima rezultirati korupcijski skandal vezan uz Prvu obrtničku štedionicu. Bivši direktor te štedionice je navodno podmićivao Zvonimira Šeparovića, bivšeg ministra pravosuđa, Petra Šalu, bivšeg javnog pravobranitelja, Ivana Mrkonjića, bivšeg predsjednika Upravnog suda i sada suca Ustavnog suda, Milana Petranovića, suca Vrhovnog suda, te Ivana Šivaka, suca zagrebačkog Trgovačkog suda.

"Bankari naviknuti na povlašten položaj"

Odgovarajući na optužbe bankara i poduzetnika o iznudama pravosudnog reketa, Nenad Šepić, predsjednik Visokog trgovačkog suda, protiv kojega je, među ostalima, Zagrebačka banka podnijela kaznenu prijavu, tvrdi da se radi o stalnim kaznenim pritiscima na sudove zbog kojih je Državno odvjetništvo već trebalo pokrenuti kaznene postupke, osobito protiv Bože Prke i Franje Lukovića, predsjednika uprava PBZ i Zagrebačke banke. Po mišljenju sudaca, bankari navikli na povlašteni položaj, svaki put kad se protiv njih donese neka presuda, plasiraju priče o korupciji u sudstvu.

Premda ova međusobna optuživanja bankara i dijela sudstva traju već dvije godine, u Državnom odvjetništvu i ostalim nadležnim tijelima vlasti dosad su se pravili da to ne čuju ni ne vide. Pitanje je, međutim, da li je uopće neko tijelo vlasti osposobljeno za takve istrage i ima li za to sve zakonske ovlasti, ali i potreban kredibilitet. Vrijeme će pokazati hoće li tu prazninu popuniti Hrvatski antimafijaški ured u osnivanju.

Javnost, ne ulazeći u osnovanost međusobnih optužbi bankara i sudaca, gubi povjerenje u financijski i pravosudni sustav. Prema istraživanjima Svjetske banke, slabosti pravosuđa i neodgovarajuća primjena zakona glavni su izvor korupcije. Javnost u većini tranzicijskih zemalja vrlo nisko ocjenjuje poštenje i čast sudova, odnosno sudaca.

Indeks korumpiranosti hrvatskog sudstva (JCI) prema rezultatima istih istraživanja, lošiji je od prosjeka drugih tranzicijskih zemalja. Čak je lošiji i od indeksa određenog za zemlje bivšeg Sovjetskog saveza.

U rangiranju činitelja koji ograničavaju slobodno poduzetništvo, prema istraživanjima Svjetske banke, nedjelotvorno pravosuđe je ispred financijske nestabilnosti, pretjerane regulacije, velikih poreza, organiziranog kriminala i političke nestabilnosti.

Josip Kregar, profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu, kaže: - Korupcijski skandali i optužbe ne tiču se samo prozvanih sudionika. Ne može se javno mnijenje ignorirati "protuoptuživanjem", okrivljavanjem loših zakona, ili malih plaće. To javnost ne zanima. A sud o sucima treba prepustiti i javnosti.

Ako je sudstvo dio vlasti, a jeste, te ako vlast treba biti otvorena na kritiku, onda i kritiku korupcije sudstva treba smatrati kao poticaj za reformu, brži i učinkovitiji rad, popravljanje reputacije, a ne kao tabu, naglasio je Kregar.

U raspravama o sudstvu i kritici sudstva, prema Kregarovu mišljenju, dva su prava u neskladu. Jedno je pravo na izražavanje stavova i mišljenja, a drugo je ograničenje tog prava radi sprečavanja utjecaja na nezavisan sud, i pravo na pravično suđenje bez pritisaka.

Ta dva prava ne vrijedi miješati i ne smije se poremetiti njihova uravnoteženost. To treba naglasiti zbog toga što se sada lako može otklizati u drugu krajnost, iz situacije u kojoj se svaka optužba o korupciji sudstva odbacivala kao nedobronamjerna, u suprotnu, u kojoj se zbog niza skandala može olako optuživati i tako vršiti pritisak na sud.

Slučaj Sunday Timesa

Od Ministarstva pravosuđa već smo jednom upozoreni da u napisima u Poslovnom svijetu ne smijemo koristiti pojmove kao što su "pravosudni reket", "sudačka mafija", "problematične presude" i sl. Takvim pojmovima omalovažava se sudove, vrijeđa suce ili napada njihovu nepristranost i osobnost, a nepoštivanjem sudskih odluka, bez obzira namjerno ili ne, ometa se pravni postupak. Upozoreni smo i da je kažnjivo objavljivati napise kojima bi se u tijeku sudskog postupka pokušalo utjecati na suce ili stranke.

Zanimljiva je na tu temu i presuda Europskog suda za ljudska prava povodom zabrane engleskom Sunday Timesu da objavi unaprijed najavljeni kritički napis o sudskoj presudi u tzv. thalidomidnoj aferi. Naime, lijekovi koji su sadržavali i sastojak thalidomid propisivani su u Engleskoj kao sedativ, osobito trudnicama. Ali, više žena koje su uzimale taj lijek za vrijeme trudnoće rodile su djecu s teškim unakaženjima.

Na zahtjev i u ime roditelja sedamdesetero djece rođene s deformacijama pokrenut je sudski postupak za naknadu štete. Od 70 pokrenutih tužbi, u 65 je postignuta nagodba uz odobrenje suda. U Sunday Timesu je objavljen kritički napis kojim su preispitivani uvjeti tih 65 nagodbi, prema ocjeni novinara "groteskno nesrazmjerni pretrpljenim povredama". U tom napisu novinari su najavili da će u narednom broju istražiti kako je došlo do thalidomidne tragedije. Ali, na zahtjev državnog tužitelja, sud je zabranio objavljivanje najavljenog napisa u Sunday Timesu, jer bi njegovo "objavljivanje predstavljalo nepoštivanje suda".

Prema ocjeni sudaca Europskog suda za ljudska prava, međutim, propisi o nepoštivanju suda namijenjeni su sprečavanju utjecaja na suce i stranke samo za vrijeme sudskog postupka, odnosno prejudiciranja.

Jesmo li Europa?

Istodobno, cilj zakona o nepoštivanju suda nije zaštititi sudstvo od svih kritika. Kada se navodno nepoštivanje suda sastoji od izražavanja mišljenja, javnog ili privatnog, s obzirom ili u vezi s pravnim postupkom, bilo građanskim ili kaznenim, zakon o nepoštivanju suda predstavlja ometanje slobode govora.

Budući da bi i hrvatsko sudstvo trebalo postati dio europskog, treba se pobrinuti da pravila o nepoštivanju suda ne spriječe slobodu govora, "više no što je razumno potrebno radi osiguranja neometanog provođenja pravde".

Treba se nadati da će to biti mjerilo u neizbježnim raspravama o korupcijskim skandalima i u hrvatskom sudstvu.

Istrage "odlučne", a bez rezultata

Sredinom prošle godine neslužbeno se moglo čuti kako je pokrenuta istraga o djelatnosti sudaca koje su bankari 1999. godine izravno okrivili za reket i korupciju. Navodno je odobreno i prisluškivanje nekolicina sudaca i odvjetnika na koje se sumnjalo.

Izvršeno je i nekoliko iznenadnih premetačina odvjetničkih ureda (drugi odvjetnici, koji su prema propisima morali tome prisustvovati kao svjedoci, dizani su iz svojih kreveta u 4 sata ujutru). O premetačinama je, sukladno propisima, službeno izviještena i Odvjetnička komora.

U istragu su, kako je tada najavljeno, bile uključene i nadležne službe Ministarstva financija, koje su od predsjednika sudova zatražile pravo uvida u sudske spise s dosuđenim pozamašnim iznosima. Nakon toga su financijski inspektori trebali usporediti iznose dosuđenih odvjetničkih i ostalih naknada, te sudačke prihode s njihovom imovinom i porezno prijavljenim zaradama.

Obećano je da će se dosljednim ispitivanjem podrijetla imovine sudaca i odvjetnika čiji su oporezovani prihodi nesrazmjerni njihovoj imovini, najbrže otkrivati i suzbijati korupcija u hrvatskome pravosuđu.

No, sve to bez dosad vidljivih rezultata.

U čije se ime traže astronomske isplate?

Posebno je zanimljiv popis tvrtki kojima bi, bude li tako pravomoćno dosuđeno, Zagrebačka banka, PBZ, Slavonska banka i HŽ trebali isplatiti skoro 150 milijuna DEM.

Redom, to su: Textil export-import, Šoštarićeva ulica 10 Zagreb, AGM Trgovina d.o.o. Ožujska ulica 4 Zagreb, Foto Ghetaldus d.d. Zagreb, IMO d.o.o. Mirnovac 8 Zagreb, odnosno MARIOZ d.o.o. Soblinec (kraj Sesveta).

No, bivše poduzeće Textil export-import je u sudskoj trakavici mijenjalo nazive u Textil d.d., Texhol, Retag, Turist trip, sa sjedištima u Zagrebu, Karlovcu, Slavonskom Brodu,.. Iza svih tih promjenjivih naziva i sjedišta pojavljuje se ista osoba, Andrija Kovačević.

Vlasnici AGM Trgovine su Hrvoje Petrač, Ivan Malenice i Blaž Petrović. Petroviću se sudi na prvom sudskom postupku protiv organiziranog kriminala u Hrvatskoj.

Foto Getaldus d.d. iz Zagreba naziv je stranke suprotne Slavonskoj banci d.d. u sudskoj trakavici "teškoj" oko 13 milijuna DEM.

IMO d.o.o. je tvrtka obitelji Fićko, Borivoja, Marije, Ksenije i Borisa. IMO d.o.o. je u međuvremenu cediralo "potraživanje iz sudske trakavice" protiv HŽ-a tvrtki MARIOZ d.o.o. iz Soblinca. Vlasnik tvrtke MARIOZ d.o.o. je Jozo Marinčić.