Novi list: 13. 02. 2001.

RDW: POSJET EUROPSKE TROJKE BEOGRADU

Srbija nema više pravo na pogreške

U pregledu njemačkog tiska riječ je i o reakcijama na posjet europske trojke Beogradu. Berlinske novine 'Die Tageszeitung' o posjetu iz Europe pišu da u normalnim okolnostima posjet visoke delegacije EU-a Srbiji ne bi izazvao neke osobite reakcije srpske javnosti. Švedska ministrica vanjskih poslova Anna Lindh i povjerenik EU-a zadužen za vanjsku politiku Chris Patten bili bi rado videni gosti u Beogradu, gosti koji novim vlastima mogu pomoći u obnovi zemlje koja je socijalno, privredno i politički razorena u vrijeme režima Slobodana Miloševića. Ali treći predstavnik Europe izazvao je u zemlji veliko uzbuđenje i ponovo oživio gotovo zaboravljenu ksenofobiju. Riječ je o Javieru Solani, visokom predstavniku EU-a za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku. Za vrijeme zračnih napada NATO saveza na Jugoslaviju u proljeće 1999. godine, on je bio glavni tajnik zapadne alijanse. U Srbiji ga nazivaju 'anđelom smrti'. Mnogi Beograđani jednostavno ne mogu razumjeti što onaj koji je, po njihovu mišljenju, odgovoran za rat, smrt, patnju, razaranja i veliku nepravdu koja im je učinjena, traži u Srbiji. A novi ljudi na vlasti pokušavaju sve prikazati u povoljnom svjetlu. Njima je naime jasno da bez pomoći EU-a u zemlji nema napretka, piše komentator lista.

Komentator lista 'Frankfurter Allgemeine Zeitung' drži da je ovisnost Zapada i Srbije obostrana. Ako nova srpska vlada ne uspije pronaći izlaz iz ekonomske krize, postoji velika opasnost da socijalisti i ultranacionalisti ponovo dobiju veliku potporu. Zbog toga je EU spreman davati novac Srbiji, a predsjednika Koštunicu je primio u zagrljaj kao da je on oduvijek dio obitelji. Međutim, arogantan odnos Koštunice prema glavnoj tužiteljici Haškog suda Carli del Ponte za njenog boravka u Beogradu, otvorio je oči svima koji su držali da je odlaskom Miloševića s vlasti uklonjeno sve zlo u Srbiji. Promjena u Srbiji je ograničenog dosega. Novo vodstvo objašnjava svoje odbijanje izručenja Miloševića sudu u Haagu tvrdnjom da bi joj to oslabilo položaj. Na Zapadu taj argument ne ostaje bez utjecaja jer se postavlja potanje - tko će doći nakon toga na vlast. Ali međunarodna zajednica ne može prihvatiti da Beograd po svojoj volji odlučuje u kojoj će mjeri suradivati s Haškim sudom. Zbog toga je krajnje vrijeme da EU traži da se Milošević izruči, i to odmah. Na tome će se vidjeti koliko je revolucija u Beogradu stvarno duboka, drži FAZ.

Komentator austrijskog lista 'Der Standard' osvrće se na ukupni položaj Srbije unutar međunarodne zajednice, u tekstu pod nazivom 'Država pod uvjetnom kaznom'. List piše da si Srbija, koja je za vrijeme vladavine Slobodana Miloševića proglašena za pokretača ratova, i faktički se nalazi pod uvjetnom kaznom, sada više ne može priuštiti nijednu pogrešku. Zato se srpska policija i vojska moraju svladavati kada borci albanske ekstremističke organizacije 'Oslobodilačka vojska Preševa, Bujanovca i Medveđe' pucaju na njih iz područja zone razdvajanja prema Kosovu. Tijekom deset godina međunarodne izolacije u Beogradu se shvatilo da bez pomoći Zapada ništa ne može ići naprijed. S druge strane, ako se napadi intenziviraju, Zapad će se naći pred dilemom: da li jugoslavenskoj vojsci dopustiti da vodi tzv. antiterorističke akcije protiv dojučerašnjih saveznika Zapada. Za diplomaciju ima sve manje vremena.