Iako je kaznena prijava za ratne zločine, počinjene neposredno nakon Drugog svjetskog rata, podnesena protiv nepoznatih počinitelja, na temelju prikupljenih iskaza svjedoka uskoro bi se mogla utvrditi i stvarna imena glavnih osumnjičenika, potvrdio je u izjavi za "Republiku" zamjenik Županijskog državnog odvjetnika u Zagrebu Ivica Ovčar. Prema njegovim riječima, neki do sada ispitani svjedoci ukazali su na mogućnost da se stvarni počinitelji ratnih zločina ne nalaze u krugu ljudi koje je udruga "Hrvatski domobran" navela u svojoj kaznenoj prijavi, a daIjnje bi istražne radnje trebale pokazati koliko su takve procjene istitiite.

Budući da su HDZ i HSP tijekom burne saborske rasprave o “slučaju Norac” i njegovim implikacijama na aktualnu političku situaciju često spočitavali aktualnoj vlasti izostanak spremnosti da procesuira i zločine koje su pripadnici Narodnooslobodilačke vojske počinili nad civilima i vojnicima na Bleiburgu, Jazovki i Žumberku, ovakav bi rasplet događaja konačno mogao dovesti do sudskog epiloga pola stoijeća starih povijesnih prepucavanja. Nemušti propagandistički uradak Jakova Sedlara, "Četverored" lansiran uoči posljednjih parlamentranih izbora samo je proizvod činjenice da se to nije dogodilo mnogo ranije.

Kako je koncem prošle godine naveo ministar pravosuđa Stjepan Ivanišević u odgovoru na pitanje zastupnice HDZ-a Marije Bajt o sudbini kaznene prijave "Hrvatskog domobrana", prikupljen je obiman materijal od čak dvije tisuće stranica. Osim podataka o identitetu strijeljanih zarobljenika dobivenih od saborske Komisije za utvrđivanje žrtava rata i poraća, on sadrži i pregled memoarske građe i dokumenata iz NSB-a i Hrvatskog državnog arhiva, a donosi i materijale Odjela ratnih zločina i terorizma MUP-a. Na temelju toga, stoji u pisanom odgovoru ministra Ivaniševića, 18. svibnja prošle godine započelo se s provođenjem niza hitnih istražnih radnji, nakon čega je 13. rujna ovaj predmet dostavljen nadležnom županijskom državnom odvjetništvu, koji treba odlučiti o eventualnom podizanju optužnica,

"Svaki zločin prije svega je zločin, nema nikakav nacionalni predznak i pravosuđe ga treba procesuirati"; kazao nam je predsjednik Saveza antifašističkih boraca Ivan Fumić komentirajući istragu o ratnim zločinima pripadnika NOV nakon drugog svjetskog rata. "Mogu odgovorno reći da je tijekom NOB-a najrigoroznije, pa čak i strijeljanjem, kažnjavan svaki ratni zločin, a jedina blamaža dogodila se nakon predaje ustaša i domobrana na Bleiburškom polju", tvrdi on, odbacujući bilo kakvu mogućnost da je u neslavnim događajima kod Maribora sudjelovao i general Rade Bulat, protiv kojega "Hrvatski domobran", kako je kazao Fumić, neopravdano vodi pravu hajku.

S Bleiburgom se ne bi smjela, prema Fumićevu mišljenju, povezivati niti Jazovka, u kojoj je zakopano 241 tijelo ustaških vojnika ubijenih početkom 1943. godine u oružanom okršaju s 13. proleterskom brigadom. Poginuli vojnik je žrtva rata, ali ne može biti i predmetom ratnog zločina, zaključuje Fumić.

Uz Bleiburg, najveće kontroverze vezane uz zločine antifašističkih snaga vezane su uz istarske fojbe, kraške jame u kojima su hrvatski i slovenski partizani navodno ubijali Mussolinijeve pristaše, kako vojnike, tako i civile. Iako je ovaj slučaj odavno poznat talijanskom pravosuđu, ono još nije utvrdilo stvarnu krivnju partizanskih časnika Ivana Motika, Oskara Piškulić i Avjanke Margitić, koji su najčešće spominjani kao mogući počinitelji. I broj ubijenih u fojbama podložan je najrazličitijim varijacijama, od 173, do čak 20 tisuća likvidiranih civila i vojnika, kako tvrde talijanski izvori bliski desnici.