- Progon Mirka Norca za događaje koji su se dogodili u Gospiću 1991. godine ili za bilo koji drugi navodni zločin počinjen između 1991. ili 1995. na teritoriju Republike Hrvatske stoga je odgovornost relevantnih pravosudnih tijela u Hrvatskoj, kaže se u priopćenju haškog tužiteljstva. Dodaje se kako će unutar granica svojih ovlasti tužiteljica pomoći hrvatskim istražnim tijelima i tužiteljstvu pružajući im sve korisne dokaze koje bi mogli posjedovati o slučaju Norac. U priopćenju je glavna tužiteljica izrazila svoje zadovoljstvo pozitivnim razvoje događaja u odnosima Hrvatske i tribunala.

U sličnom je tonu govorila i Hartman koja je istaknula da su se odnosi između Suda i Hrvatske bitno popravili nakon siječanjskog susreta glavne tužiteljice Carle del Ponte i najviših hrvatskih dužnosnika. Dodala je kako Tribunal ohrabruje nacionalna sudstva u provođenju kaznenih progona za ratne zločine počinjene na njihovu teritoriju. Odgovarajući na novinarsko pitanje može li se dogoditi da Haag ipak preuzme gonjenje Norca, Hartman se pozvala na devetu odredbu Pravila o postupku i dokazima.

U njoj piše da haško tužiteljstvo od nacionalnog suda preuzima kazneni progon u slučajevima ako ovaj prekvalificira kazneno djelo, odnosno kada procesuiranje za ratni pretvori u suđenje za obični zločin; kada bi se tijekom postupka uočila pristranost ili zavisnost nacionalnog suda; kada se procesuiranje provodi samo zato da se optuženi zaštiti od haškog tribunala, te kada se namjerno odugovlači postupak.

Hartman je objasnila da ne postoji mogućnost da se povuče paralela s optužnicom protiv Miloševića, odnosno da se dopusti mogućnost da se ovome sudi u Beogradu i to zbog toga jer protiv njega, za razliku od Norca, već postoji haška optužnica.