Večernji list: 24. 02. 2001.

RADOVAN ORTYNSKI, DRŽAVNI ODVJETNIK REPUBLIKE HRVATSKE

U Državnom odvjetništvu rade i ljudi povezani s kriminalcima

Razmišljam o tužbi protiv onih koji su protiv mene plasirali klevete. Čovjek je na ulici ubijen raketnim bacačem, a govori se o brutalnosti policije pri uhićenju. Istraga o eksploziji na Mirogoju još traje

Razgovarao: Dušan MILJUŠ

S Radovanom Ortynskim, državnim odvjetnikom Republike Hrvatske, razgovarali smo u njegovu uredu u Vinogradskoj 25. Za razliku od male, B dvorane zagrebačkoga Županijskog suda, gdje je od kraja studenog 1999. pa sve donedavno ispitivao svjedoke, R. Ortynski u novom uredu nema kompjutor. Kao i dok je bio sudac, radno vrijeme državnog odvjetnika ne završava službenim protekom radnog vremena jer ga, kako je rekao, i kao državnog odvjetnika očekuje dosta posla. Za hrvatsko pravosuđe, pa i Državno odvjetništvo, trenutačno je top-tema istraga protiv Mirka Norca, umirovljenog generala Hrvatske vojske.

Kakva će biti reakcija Državnog odvjetništva na najavljeni prijedlog njegova branitelja da se Mirko Norac brani sa slobode?

- Kao što je poznato, Mirko Norac tereti se za jedno od najtežih kaznenih djela. Njegova će sudbina biti kao i sudbina svih ostalih okrivljenika u tom postupku.

Nijedan spis neće ostati u ladici

Udruge branitelja prosvjeduju da se istodobno odustaje od postupaka protiv pobunjenih Srba. Kako komentirate te tvrdnje i zahtjeve da se branitelji informiraju o pokretanju postupaka?

- Ne vode se nikakvi postupci protiv hrvatskih branitelja, već protiv osoba protiv kojih postoji osnovana sumnja da su počinili kaznena djela. Vode se pojedinačni postupci. Ne mogu se dovoditi u korelaciju ti postupci s postupcima protiv Srba. U vojsci postoji stegovna i hijerarhijska odgovornost. Kad su u pitanju kaznena djela, onda nadređeni odgovaraju za djela koja čine vojnici. Manipuliranje je braniteljima kad se tvrdi da je posrijedi nametanje kolektivne krivnje. Nema generaliziranja, odgovornost je pojedinačna. Udovoljavanje nekim zahtjevima značilo bi upletanje u samostalnost sudstva i pravosuđa. Pristajanje na uvjete mimo zakonske procedure značilo bi pristati na zakon ulice, a ona ne može određivati način postupanja, već ono mora biti utemeljeno u propisu.

Nakon izbora za državnog odvjetnika, rekli ste da ćete snimiti stanje. Puno se govorilo o spisima po ladicama, posebno onim iz gospodarskog kriminaliteta? Kakav je rezultat "snimanja" i koliko je spisa po ladicama otkriveno?

- Ništa što je po ladicama u njima neće i ostati. U tjedan dana, koliko sam u Državnom odvjetništvu, nisam u cijelosti uspio snimiti stanje. Zasad je još prerano govoriti o nekim konkretnim potezima. No, promjena u radu Državnog odvjetništva sigurno će biti, od organizacijskih do kadrovskih. U ovo kratko vrijeme javilo mi se dosta građana, stranaka, koji daju informacije. Što se tiče ljudi, bit će to u prvom redu oni koji žele i znaju raditi, koji su pošteni. Jer, nedopustivo je da u Državnom odvjetništvu rade ljudi koji su bili povezani s ljudima iz kriminalnog miljea, a takvih informacija također ima. Treba popuniti još jedno mjesto zamjenika državnog odvjetnika. To ću učiniti i prije donošenja Zakona o Državnom odvjetništvu. Neću pristati na političke pritiske i nitko neće biti amnestiran od odgovornosti. To je vjerojatno bio i razlog zbog kojeg sam izabran na ovu funkciju i želim je obavljati čistih ruku. To vjerojatno nije odgovaralo onima koji su bili protiv mog izbora i zato su se i pobunili protiv moje kandidature.

Stišala su se prozivanja u povodu Vaše kandidature. Očekujete li novi protuudar ili ćete uzvratiti? Možete li konačno razjasniti svoju ulogu 1971. godine?

- Dakle, ja sam tada kao student radio u studentskoj jedinici prometne policije, o čemu sam već govorio. Na taj način pošteno sam zarađivao za džeparac. Regulirao sam promet na raskrižjima. Točno je da sam imao njemačkog ovčara, kojeg sam kupio još dok sam bio u gimnaziji. Točno je da me se moglo vidjeti s njime na Trgu bana Jelačića ako sam ga izveo u šetnju jer stanujem neposredno kraj Trga. Bespredmetno je govoriti da sam ja kao student sa psom naganjao demonstrante. Nijedna se policija, pa ni tadašnja milicija, nije za suzbijanje demonstracija koristila studentima koji su radili u prometnoj jedinici. Cijelu priču iskonstruirali su oni koji su za to imali razloga. Kad sam se kandidirao za predsjednika Županijskog suda, g. Krunislav Olujić nije to naveo kao razlog, već je bilo sporno to što je moja žena rođena u Beogradu.

Odgovorio sam da je to točno, ali sam rekao da su u Beogradu rođena i djeca pokojnog predsjednika. Zatim se govorilo da sam nestručnjak i neradnik iako sam imao najveće rezultate u radu. Nikad se, međutim, nije postavilo pitanje kako to da osoba koja je bila dvije godine sudac Općinskog suda u drugoj državi postane predsjednikom Vrhovnog suda Hrvatske. Nisam zlopamtilo, ali razmišljam o tužbi za klevetu protiv onih koji su to plasirali u javnost, a učinili su to zato što im ne odgovara moj izbor za državnog odvjetnika. Isto kao što je u "Imperijalu" bilo plasirano, u vrijeme istrage protiv Mladena Naletilića Tute, da sam srbočetnički ratni zločinac. I tijekom postupka protiv zločinačke organizacije bilo je plasirano niz kleveta na moj račun. Ali, bio sam pripravan na sve to, kao što smatram da sada na sve to nije stavljena točka.

Pokrenuli smo postupke i protiv krupnih riba

Upravo ste tijekom te istrage govorili o povezanosti organiziranog kriminala s politikom, o njihovim vezama u pravosuđu, policiji, centrima moći. Hoćete li sada to i istražiti kao državni odvjetnik? Hoće li opet "krupne ribe" isplivati, a ceh platiti one sitne?

- Već je pokrenuto nekoliko postupaka, ali shvatite da više o tome zasad ne mogu govoriti. Podsjećam da se i u zahtjevu za istragu i optužnici spominje druga zločinačka organizacija. Učinit ću sve da se u Zagrebu i drugdje u Hrvatskoj građani osjećaju sigurno. Kad bi i bila pokrenuta istraga protiv Vjeke Sliška, o čemu se konkretno pisalo, ja to ovog trenutka ne bih rekao. Jer, ne može se sve ono što radi Državno odvjetništvo, o čemu policija provodi kriminalističku obradu, iznijeti u javnost jer bi nam to moglo naštetiti. Spoznaje do kojih se došlo tijekom istrage o zločinačkoj organizaciji ispituju se. Nitko zbog svoje političke ili javne funkcije, statusa ili bogatstva nije izuzet od kaznenog progona ako postoji osnovana sumnja da je počinio neko kazneno djelo. Zakon je isti za sve, od predsjednika Republike do tzv. malog čovjeka.

Jeste li razgovarali s ministrom Lučinom o policajcima za koje se sumnja da su bili na "drugoj strani zakona", koji su pokrivali kriminal?

- Da, oni rade na tome u okviru svojih nadležnosti i Ureda unutarnje kontrole kako bi iz svojih redova eliminirali one koji su bili na vezi ljudima iz kriminalnog miljea.

Tužitelji tvrde da su se neke naše zakonske odredbe već pokazale nedostatnima, primjerice, ograničenje pritvora?

- Da, pogotovu se pokazalo nedostatnim za kvalitetnu istragu jer je istraživanje organiziranog kriminala vrlo složeno, međunarodno je povezan. Pogledajte kako se sudi za organizirani kriminal u Americi i Italiji. Tamo pritvor može trajati puno dulje iako se i tamo sudi osobama čiju krivnju tek treba dokazati. Svjedoci su zaštićeni od prijetnji. U nas u sudnici u Remetincu svjedoci su izloženi dobacivanjima, pa čak i prijetnjama, bez nekih ozbiljnih posljedica.

Obrana je, pak, tvrdila da je riječ o brutalnoj primjeni sile prilikom privođenja osumnjičenika, zbog čega je podnijela i kaznenu prijavu protiv bivšeg ministra policije Ivana Penića. Kako je odlučeno o toj kaznenoj prijavi?

- Nisam upoznat je li i kako odlučeno. Ali, nemojte zaboraviti što je bio povod uhićenju, da je u središtu Zagreba čovjek ubijen iz raketnog bacača. Vjerojatno je bilo dovoljno razloga da policija reagira kako je reagirala.

Hoćete li češće tražiti da se oduzima imovina stečena kriminalom?

- To je jedan od najboljih načina borbe protiv organiziranog kriminala. Imovina stečena kaznenim djelom mora se oduzeti, blokirati bankovni računi, prodaja nekretnina. Tražit ću da Državno odvjetništvo dobije čelnu poziciju u borbi protiv organiziranog kriminala. Ono mora biti krovna institucija. Pozicija državnog odvjetnika mora biti jače istaknuta, a državna tijela pravodobno i bez odgađanja odgovarati na njegove zahtjeve.

Dokle je stigla istraga o eksploziji na Mirogoju? Ovih dana novine donose da je policija u kriminalističkoj obradi došla do počinitelja, ali su oni političkom voljom amnestirani od kaznenog progona.

- Istraga traje. Kad je o prijašnjim eksplozijama riječ, teško mi je govoriti zašto nešto nije procesuirano. Ali, ako ustanovimo da ima dovoljno dokaza za pokretanje postupka i nije nastupila zastara, nema razloga da to ne učinimo bez obzira na to o kome je riječ.

Je li točno da ste zatražili prikupljanje informacija o istupu zastupnika Ljube Ćesića Rojsa u Hrvatskom saboru?

- Zasad je to preuranjeno. On je saborski zastupnik i prvo mu se mora skinuti imunitet.

Jedna je od novosti koju najavljujete i otvaranje Državnog odvjetništva prema javnosti. Novost je u praksi policije da novinare upućuje na Državno odvjetništvo.

- Točno, imat ćemo osobu koja će biti zadužena za odnose s javnošću. U davanju informacija, posebno dok je predmet još u kriminalističkoj obradi, treba biti pažljiv da se ne bi ponovila situacija kao u slučaju "Grupo", kad su neke informacije prerano dospjele u javnost. Sve što Državno odvjetništvo radi ne može biti javno, jer bi to moglo štetiti našem radu.

Zaustavit ćemo curenje informacija

Mirko Norac uspio se skrivati od policije. Već 15 mjeseci policija ne uspijeva ući u trag Zoranu Pripuzu, a on je navodno u Zagrebu?

- To je doista čudno. Previše informacija curi, što je nedopustivo, i treba zatvoriti te kanale prema onima protiv kojih se vodi postupak.

Kad ste vodili istragu o zločinačkoj organizaciji, spominjale su se prijetnje koje vam se upućuju. Prijete li Vam sada? Jeste li na ovoj funkciji bolje plaćeni?

- Meni osobno nitko nije prijetio. Dobivao sam, kao što i sada dobivam, podršku građana koji nude informacije, suradnju. Što se plaće tiče, ona jest nešto veća, ali nije to razlog zbog kojeg sam pristao obavljati ovaj posao.

Nema razloga da nam se Martić ne izruči bude li uhićen

Vi ste vodili istragu protiv Milana Martića zbog raketiranja Zagreba? Što je s tjeralicom koja je raspisana za njim? Hoćete li o tome pitati Carlu del Ponte?

- Za Martićem je raspisana i tjeralica Haaškog suda i tjeralica hrvatskog pravosuđa. Nema razloga da se, bude li uhićen, ne izruči hrvatskom pravosuđu jer je on hrvatski državljanin i hrvatsko je pravosuđe u stanju provesti i taj postupak.

Nećemo se baviti mitom od 500 maraka, zanimaju nas krupne ribe

Je li Josip Gucić, kako se priča, dobio kakva jamstva Državnog odvjetništva u kaznenom postupku? Sindikat "Ferimporta" je, osim protiv njega i protiv direktora Zagrebačke banke, podnio kaznenu prijavu zbog zloporabe, za koju je policija ustanovila da je neutemeljena. Hoćete li ponovno ispitati navode iz tih prijava?

- Gucić od Državnog odvjetništva nije dobio nikakva jamstva. Kad počnete raditi na konkretnim predmetima, spoznaje o korupciji jednostavno vas šokiraju. Zapitate se jesmo li doista toliko korumpirano društvo, iako smo proteklih godina bili na vrlo visokome mjestu po korumpiranosti prema analizama nekih međunarodnih agencija. Situacija je sada nešto povoljnija. Procesuirat ćemo i korupciju kako bi se i to jednom raščistilo. Ali, ne treba očekivati da će se ured koji bude osnovan baviti svim pojedinačnim slučajevima kao što su slučajevi mita, primjerice, od 500 ili 1000 DEM. Ured će istraživati krupne slučajeve korupcije, gdje je otežano dokazivanje.