Novi list: 05. 03. 2001.

Mostar: HAO kao SAO

Jelena Lovrić

Hercegovci su proglasili svoju autonomiju. Za druge Hrvate u Bosni i Hercegovini, koji nisu zbijeni na dijelu zemlje pod njihovom kontrolom, uopće ih nije briga. Učinili su to isto onako kako su svojedobno Srbi u Hrvatskoj samoproglasili svoje SAO-države. Da je riječ o pokušaju stvaranja države u državi lako je zaključiti iz sljedećih činjenica: prvo, takozvana “hrvatska samouprava·” ne priznaje središnju vlast u Sarajevu ni od međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini postavljene protektore; drugo, iako joj granice nisu jasno određene, Jelavićeva država, prema u Mostaru prihvaćenim dokumentima, imala bi zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast. Riječ je o jednostranom prekrajanju Daytona, razbijanju ustavnog poretka Bosne i Herecegovine, de facto o negiranju te države. HDZ BiH vratio se na ratne, separatističke pozicije.

Ta je odluka krajnje avanturistička. Nema šanse da itko u međunarodnoj zajednici, a ona je u Bosni i Hercegovini ipak glavna, za nju nade riječ razumijevanja. Na svim utjecajnim adresama izrijekom je odbijena. Amerika je, preko svoje ambasade u Sarajevu, objavila da neće dopustiti blokadu mirovnog procesa u BiH niti će tolerirati pokušaje provedbe mostarskih zaključaka. Washington upozorava da neće "čekati prekriženih ruku dok jedna skupina pokušava sačuvati političke i ekonomske privilegije koje joj ne pripadaju”, rušeći pritom ono što međunarodna zajednica u Bosni i Hercegovini pokušava napraviti.

Odluke iz Mostara Hrvatsku dovode u krajnje delikatnu situaciju. Zagreb ih ne može podržati, već i zato jer bi u tom slučaju pokopao svoje ambicije da uđe u zapadne integracije. Radikaliziranje Hercegovine dobilo je razdragani pljesak onih koji su proteklih mjeseci na svaki način pokušavali izbezumiti i hrvatsku političku scenu. Kompanija pašalić-mintas-freundlich u jatu je pohrlila u Mostar, u tamošnjem političkom mračnjaštvu nalazeći srodnu dušu. Njihovi su motivi jasni i od njih se ništa drugo nije ni moglo očekivati. Vjerojatno računaju kako bi Jelavićevo srljanje u ekstremizam moglo zaljuljati i Hrvatsku.

Šestorka je ponovo negdje između principa i političkog kurvanja. Preko svoga "stručnjaka za BiH”, u Mostaru je poručila da se s političkom platformom HDZ-a BiH slaže, podržava nezadovoljstvo potezima međunarodne zajednice, ali je rezervirana prema “jednostranim odlukama”, odnosno prema samoproglašenju takozvane “hrvatske samouprave”. Hrvati u Bosni i Hercegovini imaju razloga za nezadovoljstvo i zabrinutost, ali u tu ih je poziciju dovela politika HDZ-a.Trebalo je to u Mostaru jasno reći, a ne šlepati se njenim tragom. Pristajanjem na Jelavićevu priču ne štite se interesi bosanskohercegovačkih Hrvata, nego onih grupa koje žele zadržati svoj politički monopol, snažno povezan s ekonomskim interesom.

Vlast u Zagrebu ne smije se dati uvući u scenario koji se iz Mostara nameće. Dužna je to svojim građanima, ali i onim Hrvatima koji u Bosni i Hercegovini zaista namjeravaju živjeti. Jelavić i kompanija ionako imaju rezervna rješenja u Hrvatskoj.