Vjesnik: 05. 03. 2001.

Varljivi spokoj sunčane mostarske nedjelje

»Na ovo ćemo morati reagirati«, prokomentirao je Tomac, videći u cijeloj situaciji veliku priliku za Republiku Hrvatsku da već sljedećih dana »posjedne za isti stol sve suprostavljene strane« i, kao supotpisnica Daytona, preuzme inicijativu u rješavanju problema nastalih odlukom HNS-a, ali i »ishitrenim reakcijama međunarodne zajednice koja ne pokazuje nimalo sluha za zahtjeve bosansko-hercegovačkih Hrvata«

MOSTAR/SARAJEVO, 4. ožujka - Mali neugledni kafić »Sunce«, odmah pored onoga što se nekada zvalo Stari most u Mostaru, u predbajramsko nedjeljno jutro nije budio optimizam glede suživota Hrvata i Bošnjaka. Ispijajući pivo i kahve, trojica lokalnih Bošnjaka bili su dobro raspoloženi sve dok kroz zvučnike nije počela odjekivati nedjeljna misa s Radija Bosne i Hercegovine. »Meho, molim te, ili ugasi ili razbij taj radio, neće oni nas opet terorizirati«, zapovjednim tonom obratili su se vlasniku objekta, Mehmedu Taqiju, koji je potom žurno okrenuo na drugu radijsku postaju, na kojoj se govorilo o primanju što će se u ponedjeljak održati kod hercegovačkog muftije povodom Kurban bajrama.

Ohrabreni dodatnom rundom pića, gosti su se počeli prisjećati položaja na kojima su boravili tijekom hrvatsko-bošnjačkog rata, 1993. i 1994. godine. Rane toga sukoba očito još nisu zacijelile, kako na fasadama zgrada, tako i u dušama ljudi koji su tada morali boraviti u paklu mostarske doline.

Subotnje izglasavanje hrvatske samouprave na Hrvatskom narodnom saboru (HNS) samo ih je dodatno naljutilo, budeći usporedbu između najnovijeg političkog postupka HDZ-a i nekadašnjeg stvaranja Hrvatske zajednice Herceg-Bosne (HZ-HB).

Razgovarajući s dr. Zdravkom Tomcem, potpredsjednikom Hrvatskog sabora i izaslanikom vladajuće šestorke na HNS-u, u restoranu hotela »Ero« u Mostaru, pokušali smo uistinu usporediti sadašnju situaciju sa stvaranjem HZ-HB 1992. godine. Tomac se složio da postoji sličnost političke situacije no, naglasio je, »u subotu u Mostaru tenzije su bile bitno manje«. »Ako ste primijetili«, dometnuo je Tomac, »čak su i Krpini, kao voditelju visoke delegacije HDZ-a iz Hrvatske, dobacivali da skrati svoj govor!«

Dok smo na Bosansko-hercegovačkoj televiziji (BHT) slušali reakcije Chrisa Birda, glasnogovornika Ureda visokog predstavnika (OHR), Tomac je s posebnom pozornošću pratio nabrajanje sankcija koje bi mogle uslijediti prema čelnicima HDZ-a BiH. Najviše mu je zasmetala najava da bi OHR mogao uputiti zahtjev Republici Hrvatskoj da uskrati putovnice čelnicima HDZ-a BiH. »Na ovo ćemo morati reagirati«, prokomentirao je Tomac, videći pritom u cijeloj situaciji veliku priliku za Republiku Hrvatsku da već sljedećih dana »posjedne za isti stol sve suprostavljene strane« i, kao supotpisnica Daytona, preuzme inicijativu u rješavanju problema nastalih odlukom HNS-a, ali i »ishitrenim reakcijama međunarodne zajednice koja ne pokazuje nimalo sluha za zahtjeve bosansko-hercegovačkih Hrvata«.

Mariofil Ljubić, donedavni zamjenik predsjednika Zastupničkog doma u Parlamentu Federacije BiH, nije odbio našu aluziju o naglom pojavljivanju sunca iznad Mostar, u kojem, inače, zadnjih dana neprestano kiši. »Treba li u pojavljivanju sunca gledati najavu boljih vremena za Hrvate«, pitali smo. »Ako znadnemo!«, dva puta je, smješkajući se, rekao Ljubić, sjeo u automobil i otišao u svoj Široki Brijeg.

Nedjelja je, inače, bila nevjerojatan dan za novinare koji su se u velikom broju sjatili u Mostar. Kako doći do visokih dužnosnika uspostavljene hrvatske samouprave i čuti njihova razmišljanja o mogućnosti sankcija koje im najavljuju predstavnici međunarodne zajednice?

U središtu HDZ-a BiH, pored hotela »Mostar«, dežurali smo cijelo jutro no tamo, osim Vese Vegara, savjetnika Ante Jelavića za unutarnju politiku, nikoga nije bilo. Ni Vegar, koji je, inače, u subotu bio vrlo susretljiv prema novinarima, nije pokazivao pretjeranu želju za druženjem, ostavljajući nas čekamo na ulazu u zgradu. Dan prije također susretljiv Jelavićev glasnogovornik, Tihomir Begić, u nedjelju je isključio svoj mobilni telefon kao, uostalom, i svi značajniji predstavnici vrhuške najveće hrvatske stranke u Bosni i Hercegovini.

»Takvi su vam oni uvijek. Kad nešto odluče napraviti, sutradan nećete imati priliku nikoga od njih dobiti. Vjerojatno misle da su sve rekli u subotu, te da više nemaju potrebe ništa pojašnjavati«, upozoravali su nas kolege iz lokalnih mostarskih medija koji su, razvidno, navikli na takvo ponašanje hadezeovaca.

Nije preostalo ništa drugo nego uputiti se u Sarajevo, te pokušati osluhnuti razmišljanja čelnika ostalih hrvatskih stranaka koje se, kao u nekom nikada objavljenom savezu, protive najnovijem postupku HDZ-a BiH, odnosno Hrvatskog narodnog sabora.

Ivo Komšić, predsjednik zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH, jedan od najvećih protivnika HDZ-a BiH, u nedjelju je, pak, s društvom provodio vikend u jednom selu izvan Sarajeva, te nas je ljubazno zamolio da se susretnemo u ponedjeljak ujutro, kad će, kaže, za Vjesnik sve prokomentirati. U kratkom telefonskom razgovoru nije se mogao steći utisak da je posebno zabrinut najnovijim raspletom situacije.

Milenko Brkić, predsjednik Hrvatske narodne zajednice (HNZ), jedine hrvatske stranke s hrvatskim predznakom koja ne pripada ni bloku okupljenom u HNS a niti Alijansi za promjene, spreman je podržati svako rješenje o položaju Hrvata u BiH koje će osigurati potpuni identitet i stvarnu ravnopravnost, ali doneseno na legitiman način i u skladu s ustavnim okvirima.

»Vi, znači, ne podržavate zaključke HNS-a«, pitali smo ga. »Njihova politika je prilično autistična. Možda bi bilo bolje, umjesto naglašeno emotivnog pristupa problemima, posavjetovati se s iskusnijim političkim partnerima i prijateljima u Europi, te u suradnji s njima potražiti moguće prijedloge za rješenje«, kaže Brkić

Opuštenost je pokazivao i Ilija Šimić, predsjednik Hrvatske seljačke stranke (HSS) i član Doma naroda Parlamenta BiH, koga smo zatekli u joggingu u okolici hotela »Bristol«. Nije, međutim, skrivao iznenađenje, kako kaže, suicidalnim postupkom vrhuške HDZ-a.

»Oni legalnim institucijama Države i Federacije i međunarodnoj zajednici postavljaju uvjete znajući da su neprihvatljivi. Njima je u interesu jedino reanimacija HZ-HB, što je neizvodivo, a u međuvremenu se puno stvari dogodilo«, priča Ilija Šimić koji u strahovima iznesenim na HNS-u u Mostaru ne vidi ozbiljnu opasnost za Hrvate. »Štoviše, odluke o samoupravi samo kod Hrvata izazivaju nove frustracije!«, tvrdi Šimić, naglašavajući, kako kaže, da u Bosni i Hercegovini nema prostora za »paradjelovanje«.

»Apsurd subotnje hrvatske priče iz Mostara leži, između ostaloga, u činjenici da su glavni inicijatori svega bili aktualni šef države (Ante Jelavić), dojučerašnji predsjednik Vlade (Martin Raguž) i dojučerašnji predsjednik Federacije (Ivo Andrić - Lužanski). Pa što su onda ti ljudi radili na čelu tih institucija, kad su sada ustali protiv njih? Njima je stalo do razgradnje BiH, oštro je komentirao Šimić.

Krešimir Zubak, predsjednik Nove hrvatske inicijative (NHI), Hrvatski narodni sabor ocijenio je, na početku razgovora, o nelegalnom institucijom koju Ustav Federacije ne poznaje i ne priznaje, a zaključke HNS-a o hrvatskoj samoupravi »još jednim u nizu mrtvih slova na papiru«. »Otkad je na čelu HDZ-a Ante Jelavić, koga su tamo postavili iz tvrdog krila te stranke, ne prestaju te inicijative koje u svojoj suštini prizivaju osnivanje trećeg entiteta. Međutim, oni kao da nisu svjesni da 1992. godina i danas nisu isto, te da je ondašnje stvaranje HZ-HB bio samo pokušaj traženja rješenja za unutarnji ustroj BiH. U međuvremenu se puno toga dogodilo i takve ideje više nemaju uporišta ni u kakvom pravnom i zakonskom aktu«, zaključio je Zubak.

Željko Garmaz