Slobodna Dalmacija: 12. 03. 2001.

I DESET DANA NAKON ŠTO SU IZ HAAGA STIGLE U CRNU GORU

Optužnice zbog napada na Dubrovnik još - zapečaćene

Na pitanje kad bi se mogli "skinuti pečati" s optužnica, naš visoko pozicionirani sugovornik iz Podgorice kaže kako je to, "bez obzira koliko bolno bilo", potrebno učiniti što prije, da bi se skinula kolektivna krivnja s cijeloga crnogorskog naroda

Piše: Luko BRAILO

DUBROVNIK/PODGORICA — I deset dana nakon objavljivanja vijesti da je glavna tužiteljica Haaškog suda Carla del Ponte podignula prvu kolektivnu optužnicu protiv "više osoba" iz sastava bivše JNA zbog ratnih zločina počinjenih u Dubrovniku i okolici u razdoblju od 1. listopada do 31. prosinca 1991. godine — nije poznato o kojim je visoko rangiranim oficirima iz ondašnje vojne hijerarhije riječ.

— Zapečaćene optužnice za koje se u ovoj fazi postupka odlučio Međunarodni tribunal zapravo su test spremnosti našoj Vladi na punu suradnju s ICTY-jem — rekao nam je jedan visoko pozicionirani dužnosnik u podgoričkoj vladi, tražeći anonimnost.

Nećemo, međutim, još dugo moći računati na takav odnos Haaškog suda, jer je očito kako je došlo vrijeme za plaćanje računa u tzv. operaciji Dubrovnik, napominje naš sugovornik, dodajući kako se radi o "iznimno neslavnoj stranici u crnogorskoj povijesti".

Na pitanje kad bi se mogli "skinuti pečati" s haaško-dubrovačkih optužnica, sugovornik smatra kako je to, "bez obzira koliko bolno bilo", potrebno učiniti što prije da bi se skinula kolektivna ljaga, krivnja i odgovornost s cijelog crnogorskog naroda za počinjene zločine, razaranja, pljačke, paljevine itd. na dubrovačkom području.

Prema njegovim riječima, "mnogo toga će biti jasnije krajem ovog mjeseca", do kada u Beogradu treba donijeti zakon o suradnji s ICTY-jem, jer su u protivnom najavljene sankcije SRJ. "Crnu Goru međunarodna zajednica, pa tako i Haaški sud, još uvijek tretira kao dio zajedničke federalne države. Mi, međutim, ne želimo konflikte s razvijenim svijetom i eventualno uvođenje sankcija, pa ćemo za razliku od Beograda koji se još koleba surađivati s ICTY-jem", ističe naš sugovornik.

— U Beogradu još nepotrebno mudruju o tome hoće li ili ne surađivati s ICTY-jem i u kakvoj formi. Nastave li tako, jako će pogriješiti, jer se još ne žele suočiti s činjenicom da suradnja SRJ s Haagom nije pitanje volje ili želje, nego je to obveza koja se mora ispuniti — rekao nam je jedan od haaških istražitelja, koji je preko dubrovačke zračne luke otputovao u Rim.

Kao istražitelja duboko uključenog u ispitivanje ratnih zločina počinjenih u tzv. operaciji Dubrovnik, pitali smo dokad će te optužnice nositi oznaku tajnosti.

— Smatram da Beogradu, kao ishodištu ratova na prostoru bivše SFRJ, jednostavno curi vrijeme. Nisam u poziciji decidirano reći hoće li se to dogoditi već krajem ovog mjeseca. No, uvjeren sam kako će Carla del Ponte nakon 31. ožujka povući zaista odlučne poteze vezane za suradnju SRJ s ICTY-jem — kazao nam je iskusni haaški istražitelj, inače iz SAD-a, dodajući kako će se te poruke glavne tužiteljice ponajprije odnositi na Beograd, ali i na optužnice u tzv. operaciji Dubrovnik.