Vjesnik: 15. 03. 2001.

Mijo Anić povukao Prcinu zapovijed o raspuštanju HVO-a

SARAJEVO, 14. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika) - Novoizabrani ministar obrane Federacije BiH Mijo Anić poništio je odluku svoga prethodnika Miroslava Prce o raspuštanju postrojbi HVO-a i zamjeni federalnih obilježja državnim! Ta je odluka, inače, protumačena kao korak ka stvaranju oružanih snaga hrvatske samouprave, a Anić, član Zubakove NHI, kojeg je na mjesto ministra kandidirala Demokratska alijansa za promjene, kazao je da s obzirom na aktualnu situaciju nije mogao prihvatiti Prcino obrazloženje da je odluka donesena iz financijskih razloga. Tim više što je Prce spomenuti akt donio dva dana prije isteka svoga ministrovanja. No, sam Prce kaže da je riječ zapravo o odluci Ante Jelavića koju je smijenjeni član državnoga Predsjedništva donio u svojstvu civilnog zapovjednika oružanih snaga.

Anić je pozvao na poštivanje svoje kao i na prestanak primjene Prcine odluke, ali i upozorio na sankcije koje bi mogle uslijediti prema onim pripadnicima Vojske Federacije koje ne budu poštivali ustavne linije zapovjedanja. Naravno, uplate novca u federalni proračun, te status vojnih i policijskih snaga dva su ključna pitanja vezana za eventualnu uspostavu hrvatske samouprave u BiH. Preusmjeravanje izvornih prihoda većeg bosansko-hercegovačkog entiteta iz federalne u neku drugu kasu, te eventualno stavljanje HVO-a i policije pod nadzor hrvatske samouprave moglo bi od strane međunarodne zajednice, ali i sada vladajućih stranaka Demokratske alijanse za promjene biti okarakterizirano kao kazneno djelo rušenja ustavno-pravnog poretka zemlje!

To bi moglo dovesti čak i do toga da protiv nekih pojedinaca budu podignute kaznene prijave i izdani nalozi za uhićenje, s posljedicama koje se zasad ne mogu sagledati. Vrlo je vjerojatno da bi došlo do civilnih prosvjeda, a zanimljivo je da su sigurnosne službe međunarodne zajednice već pripremile planove za evakuaciju svojih službenika s područja zapadne Hercegovine, odnosno Mostara, pod kodnim nazivom »Meduza«. Strahuje se, naime, da bi tijekom eventualnih prosvjeda moglo doći do nasilja, kao svojedobno prilikom napada na Hansa Koschnicka, bivšeg administratora EU u Mostaru.

Naravno, financiranje vojske i policije je krajnje osjetljivo, kako »Vjesnik« doznaje od jednog od najbližih Jelavićevih suradnika, a niti unutar vodstva Hrvatskog narodnog sabora još nije donesena definitivna odluka o tome hoće li se kako i kada u procesu, kako ga nazivaju, razdruživanja od Federacije, prijeći ova granica nakon koje bi postojeći sukob sigurno eskalirao.

Još uvijek se, naime, kalkulira. Cilj Ante Jelavića i lidera Hrvatskog narodnog sabora je ishoditi održavanje nove međunarodne konferencije o Bosni na kojoj bi se razmatrao novi državni ustroj. Oni se uzdaju u pomoć Republike Hrvatske. »Ne očekujemo da bi premijer Račan ili bilo tko od stranaka šestorke mogao javno podržati samoupravu. Ali očekujemo da podrže zahtjev za održavanjem nove međunarodne konferencije«, kazao je taj izvor.

Zbog spomenutih kalkulacija, čelni ljudi Hrvatskog narodnog sabora nastoje izbjeći daljnje zaoštravanje, iako je zapravo nakon skupa u Mostaru 3. ožujka i proglašenja samouprave stvar dovedena do točke s koje jedva da ima uzmaka. »Za HDZ su još uvijek otvorena vrata za sudjelovanje u legalnim i ustavnim procesima u BiH«, poručili su iz Petritschevog ureda. No, to je u okolnostima kakve jesu poziv na kapitulaciju i pitanje je hoće li ga HDZ prihvatiti.

Suprotan korak je, naravno, spomenuti pokušaj preusmjeravanja javnog novca i kontroliranja vojske i policije o kojemu još odluka nije donesena. Zbog toga su još uvijek konfuzne vijesti vezane za ova pitanja. Sarajevsko Oslobođenje špekulira da bi, tehnički, odvajanje HVO-a bilo lako izvedivo, »jer su usprkos zajedničkim naporima u sastavljanju Vojske Federacije obje sastavnice (HVO i Armija BiH) još pod odvojenim linijama zapovijedanja«. S druge strane, policija je već od ranije u ovlasti županija, budući da entitetski MUP zapravo ima vrlo male ovlasti.

Alenko Zornija