Prema njegovim riječima, s tim bi povišenjem četveročlana obitelj s dvije radno sposobne, a nezaposlene osobe i dvoje školaraca, samo po osnovi te pomoći dobivala 1.320 kuna na mjesec umjesto dosadašnjih 1.155 kuna. Doda li se tome i pravo na pomoć u plaćanju stambenih troškova, socijalna primanja takve obitelji povećala bi se na mjesečnih 1.890 kuna, što nije dovoljno, ali barem pruža osnovu za život.

Prema njegovim riječima, u kategoriju apsolutno siromašnih, prema istraživanju Svjetske banke, u Hrvatskoj spada deset posto stanovništva, odnosno oko 420.000 osoba čiji su godišnji prihodi manji od 15.900 kuna. Tom socijalnom naknadom, koja je samo jedna u nizu i koja ne isključuje druge, dosad je obuhvaćeno oko 20.000 samaca i oko 19.500 obitelji, ukupno oko 100.000 osoba. Riječ je o otprilike 2,2 posto ukupnog stanovništva, a povišenjem naknade obuhvatit će se oko tri posto.

»Iako u dnevno-političkim nadmetanjima mnogi koriste najsiromašnije za dobivanje političkih bodova, dobro je da se o tom problemu senzibilizira javnost. Međutim, za to što je manje onih koji su obuhvaćeni tom pomoći dio krivice snosi i lokalna uprava i samouprava, jer u dvije trećine općina i gradova nije izdvajan novac za, primjerice, pomoć u troškovima stanovanja«, zaključio je Vidović, rekavši da država ispunjava sve što može.

Na sjednici u četvrtak u drugo su saborsko čitanje otišli konačni zakonski prijedlozi o Hrvatskoj narodnoj banci kojim se potvrđuje i jamči samostalnost te financijske institucije u odnosu prema državi i o deviznom poslovanju koji ide u korist poduzetnika i tvrtki, olakšavajući devizno poslovanje, zaduživanje, plaćanje... Ministar financija Mato Crkvenac je istaknuo da je dosadašnja saborska rasprava bila vrlo korisna, da su gotovo svi prijedlozi prihvaćeni te da ne očekuje bilo kakve probleme pri prihvaćanju tih zakona.

Vlada je raspravljala i izmjenama i dopunama Zakona o komunalnom gospodarstvu. Taj bi zakon mogao pridonijeti rješavanju problema s objektima sagrađenim bez primjerenih dozvola. Naime, komunalna naknada bila bi dvostruka za one koji nemaju valjane papire (građevinsku dozvolu i slično). Iako je bilo prijedloga da se taj iznos uplaćuje u poseban fond za zaštitu okoliša, zaključeno je da taj prihod ide jedinicama lokalne uprave i samouprave koje se obvezuju sanirati područja nelegalne gradnje, te mogućnost da u socijalnim slučajevima izbjegne naplaćivanje dvostruke komunalne naknade.

Veliku je pozornost izazvao i prijedlog novog zakona o carinskoj službi. Sukladno tom aktu, carinici bi dobili mnogo veće ovlasti i mogli bi djelovati na području čitave Hrvatske, a ne samo na graničnoj crti kao dosad. Ministar pravosuđa, lokalne uprave i samouprave Stjepan Ivanišević istaknuo je da se povećanjem ovlasti, uz Financijsku i redovnu, stvara i carinska policija te da postoji opasnost ugrožavanja dostignute razine općih ljudskih prava i sloboda. Uslijedili su protuargumenti uz snažnu podršku iz gospodarskog dijela Vlade, jer se novim prijedlogom ubrzava i olakšava rad svima koji postupaju u skladu sa Zakonom, a omogućava jača i učinkovitija kontrola onih koji to ne čine. Takve ovlasti i mogućnosti rada na čitavom području, podsjetio je Crkvenac, praksa su u gotovo svim zemljama Europe.