Republika: 21. 03. 2001.
SPORAZUM S MMF-om VLADU STAVLJA PRED NOVE KUŠNJE
Stand-by s MMF-om još uvijek ne znači dolazak stranih investicija
Vlada tek sada treba stvoriti povoljnu investicijsku klimu u Hrvatskoj
Piše: Zorislav Anton Petrović
Hrvatska je ponovno na službenoj financijskoj karti svijeta. Sklapanje sporazuma s Međunarodnim monetarnim fondom jasan je znak potencijalnim ulagačima da Hrvatska ima javne financije koje zadovoljavaju barem minimalne uvjete da bi se mogle ocijeniti transparentnim i urednim. Svjetski financijski policajac je sklapanjem stand-by aranžmana jednostavno izdao Hrvatskoj dozvolu za uključivanje u promet na svjetskim financijskim tržištima, ali ta dozvola ne garantira
da će nastati stampedo za hrvatskim obveznicama, a još manje masovni dolazak stranih investitora.Ispravnost politike
Novi stand-by aranžman s Međunarodnim monetarnim fondom je za Hrvatsku osobito značajan kao međunarodna potvrda ispravnosti gospodarske i financijske politike koju sadašnje vlasti namjeravaju voditi u predstojećem razdoblju, istaknule su u svom zajedničkom priopćenju Vlada, Ministarstvo financija i Hrvatska narodna banka.
Međutim, odluka Odbora izvršnih direktora MMF-a o potvrđivanju novog stand-by aranžman Hrvatskoj donesena je nakon dugotrajnih pregovora i natezanja, pa bi se možda ipak moglo malo manje euforično ocijeniti sklapanje ugovora.
Praktički od konca kolovoza, kad je Vlada sazvala Plitvički sastanak pod radnim naslovom Partnerstvo za razvoj, MMF je spuštao kriterije za postizanje dogovora o aranžmanu, barem one koji su se ticali odnosa među socijalnim partnerima.
Umjesto pregovora sa sindikatima, Vlada je odlučila prvo usvojiti proračun i definirati politiku plaća, pa tek potom razgovarati sa sindikatima. To je u konačnici rezultiralo sklapanjem sporazuma o socijalnom miru samo sa šest sindikata članica Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, koji je ionako sklon novoj Vladi, dok druge sindikalne središnjice, koje okupljaju veći broj djelatnika čiji poslodavac je država, nije potpisala sporazum o politici plaća.
Zaboravljeni prosinac
Vlada kao da je zaboravila da je delegacija MMF-a demonstrativno napustila Hrvatsku u prosincu prošle godine nakon što im je bio dostavljen prijedlog proračuna s rekordnim prihodima privatizaćije od čak 12,5 milijardi kuna.
Doduše, kasnije se ispostavilo da je voditelj misije MMF-a Hans Flickenshild odlučio povući potez poput Nikice Valentića. Naime, kao što je, nekadašnji HDZ-ov premijer, neprestanim prijetnjama ostavkom provodio koliko-toliko konzistentnu gospodarsku politiku, tako je i Flickenshild prekidom pregovora pokušao natjerati šest asova koalicijske Vlade u financijsku disciplinu.
Ministar financija Mato Crkvenac morao je preraditi proračun i smanjiti projicirane privatizacijske prihode na još uvijek impresivnih 8,5 milijardi kuna, što neće biti baš tako jednostavno ostvariti, ali MMF je i na to pristao. Upravo zbog velikih privatizacijskih prihoda, Vlada je i lansirala najavu o izravnoj prodaji 16 posto dionica Hrvatskog Telekoma Deutsche Telecomu, svjesna da je bolji vrabac u proračunskoj kasici, nego golub na nekakvoj burzi. Upravo zbog prihoda od privatizacije došlo je do sukoba potpredsjednika Vlade Slavka Linića i ministrice turizma Pave Župan-Rusković. I dok je Linić svjestan da je izvršenje proračuna temeljni preduvjet za bilo kakve daljnje razgovore s inozemnim investitorima, ministrica turizma je nastojala izboriti odgodu za bolja vremena koja su odmah iza ugla. Međutim, ovogodišnji proračun ne može toliko čekati.
Ipak, sklapanje sporazuma s MMFom ima jednu vrlo, vrlo pozitivnu posljedicu. Konačno otvaranje prostora Vladi za provođenje svoje gospodarsku i financijske politike u predstojećem razdoblju, "čija je ispravnost potvrđena sklapanjem sporazuma".