Republika: 21. 03. 2001.

REAKCIJE SINDIKALISTA, POSLODAVACA I EKONOMISTA NA SPORAZUM S MMF-om

Kunst: Vlada je poslušnik MMF-a i krije istinu od radnika

Lokin: Sporazum s MMF-om stvara dug za nove generacije

'Ni nakon godinu i pol, Vlada nema strateški gospodarski plan, nego se samo nastavlja na stare hadezeove programe', tvrdi Dražen Kalogjera. Hrvatski poslodavci pozdravljaju sporazum

Pitanja kako ocjenjujete sporazum Hrvatske s MMF-om, te smatrate li da će on donijeti korist hrvatskom gospodarstvu postavili smo našim sugovornicima iz različitih sektora gospodarskog života.

BORIS KUNST, predsjednik Udruge radničkih sindikata, smatra da je sadržaj sporazuma nedovoljno poznat široj javnosti. "Vlada očito ima razloga za tajnost jer da je aranžmam povoljan za hrvatsko radništvo, zasigurno ne bi skrivali detalje. Vlada je ovim dovedena u poslušničku poziciju i mora provoditi mjere koje će i ono malo ljudi koji preživljavaju dovesti u još lošiju situaciju. Sporazum nema socijalne osjetljivosti jer predviđa smanjenje plaća i otpuštanje radnika. Vlada je trebala ponuditi svoje programe, a ne prihvatiti šablonski aranžman kakav nudi MMF. Aranžmam donosi nove kredite, a Hrvatska je ionako prezadužena, pa ne znam tko će vraćati sve te kredite", rekao je Kunst. Istaknuo je kako je laž da u Hrvatskoj nema novca. Prema njegovim saznanjima samo u prošloj godini hrvatske su banke plasirale u inozemstvo više od 1,6 milijardi dolara.

ZDENKO MUČNJAK, predsjednik Hrvatske udruge sindikata, kaže da se sporazum prelama na širokom sloju građanstva. "Prisiljeni smo prihvatiti programe MMF-a zbog nedostatka vlastitih razvojnih programa, cilj MMF-a je da osigura mehanizam naplate svojih kredita. Nakon primjene sporazuma slijedi kratkoročno poboljšanje, ali dugoročno nam ne može donijeti veću korist. Zemlje koje navodimo kao uzor, npr. Slovenija i Irska, nemaju nikakav sporazum s MMF-om", ističe.

BRANIMIR LOKIN, ekonomski analitičar u Hrvatskoj gospodarskoj komori, istaknuo je da u ionako katastrofalnoj gospodarskoj politici hrvatske Vlade, sporazum neće imati pozitivnog utjecaja na hrvatsko gospodarstvo, niti će riješiti nagomilane ekonomske probleme. "Potrebna je promjena zakonodavstva jer su zakoni iz 1994. godine potpuno neprihvatljivi. Sporazum nam nameće još štednje, no zbog čega? Zato da bi isti taj novac mogli izvoziti? To je stvaranje ogromnog duga za generacije koje dolaze. Treba se pozabaviti unutarnjom nelikvidnošću koja je ogromna, a ne vanjskom jer su devizne rezerve Hrvatske ionako dovoljno velike. Umjesto u ekspanziju, ide se u restrikcije. To je pravljenje majmuna od obrazovane hrvatske populacije", zaključuje Lokin. '

DRAŽEN KALOGJERA, nezavisni ekonomski stručnjak, se pita je li se moglo postići više od dogovorenog. "Svima je poznato da je javna potrošnja prevelika, ali ovakav model smanjenja zasigurno nije optimalan. Ni nakon godinu i pol nove Vlade, ista nema strateški gospodarski plan, nego se samo nastavlja na stare hadezeove programe."

ŽELJKO IVANČEVIĆ, predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca, ne želi ulaziti u analizu sporazuma jer mu nisu poznati detalji, ali kaže kako HUP u načelu podržava ovaj sporazum zbog povoljnijeg kreditnog rejtinga Hrvatske koji će on donijeti.

vs