Novi list: 25. 03. 2001.

MINISTARSTVO GOSPODARSTVA NE ŽELI KOMENTIRATI PRODAJU 16 POSTO DIONICA HRVATSKOG TELEKOMA NIJEMCIMA

Prodaja HT-ovih dionica Deutsche Telekomu - poslovna tajna

Dok su bili u opoziciji predstavnici vlasti jamčili su da državni udio u HT-u neće smanjivati ispod 30 posto te će biti i te kako zanimljivo slušati saborske rasprave prilikom izmjene Zakona o privatizaciji HT-a i uspoređivati nekadašnje i sadašnje stavove zastupnika

Kojim će se receptom Vlada poslužiti u prodaji 16 posto dionica HT-a koje bi, ukoliko se prodaju Deutsche Telekomu, Nijemcima donijele većinsko vlasništvo nad poduzećem - nitko ne otkriva. Kako se najavljuje u kuloarima, Vlada bi 30. ožujka s DT-om trebala potpisati ugovor o prodaji 16 posto dionica HT-a za sumu od 600 milijuna eura, dok će ostatak od 21 posto dionica biti javno ponuđen tek ove jeseni. U Ministarstvu gospodarstva koje vodi privatizaciju tvrdnju nisu željeli komentirati, a potvrdu nismo uspjeli dobiti niti u Sindikatu pošte i telekomunikacija koji, kako nam je rečeno, ne raspolaže s informacijama.

Po svemu sudeći, informacije za javnost neće biti sve dok Vlada i DT potanko ne definiraju preuzimanje dionica, no činjenica je da DT ne može kupnjom automatski postati vlasnik HT-a. Da bi se to ostvarilo, Hrvatska će morati mijenjati Zakon o telekomunikacijama, zbog čega će 30. ožujka s DT-om najvjerojatnije potpisati tek pismo namjere. Nakon što ove jeseni i ostatak dionica bude javno ponuđen, Nijemci će postati većinski vlasnik Hrvatskog Telekoma.

Prema riječima Josipa Pupića, predsjednika Sindikata Hrvatske pošte i telekomunikacija, sindikati do informacija ne mogu doći jer je poslovna politika DT-a pregovore držati u tajnosti do samoga kraja. Ipak, kako mu je rekao potpredsjednik Vlade Slavko Linić, u obzir dolazi samo javna prodaja dionica, na burzama.

Prema mišljenju stručnjaka, takva bi prodaja znatno srozala vrijednost dionica HT-a budući da je od kraja pretprošle godine cijena svih telekomunikacijskih kompanija znatno pala. Šesto milijuna eura, koliko Nijemci nude za dodatnih 16 posto dionica HT-a, s druge strane, u ovom trenutku predstavlja idealnu ponudu koja bi Hrvatskoj donijela više od polovice novca planiranog od privatizacije u ovoj godini, ali bi i ojačala vrijednost dionica koje će se ponuditi tržištu ove jeseni. Drugi, međutim, misle da će upravo to smetati dobroj jesenskoj prodaji 21 posto dionica. Ulazak u poduzeće čiji vlasnik polako, ali sigurno osvaja tranzicijske zemlje, napominju oni, nije osobito atraktivno drugim ulagačima.

Vlada je, podsjetimo, DT-u koji za sada posjeduje 35 posto HT-ovih dionica donedavno spočitavala vrlo skromna ulaganja u HT, no vrijeme je ipak donijelo svoje - boljih ponuđača, čini se, u ovom trenutku nema, iako taj isti “najbolji” ponuđač Hrvatskoj još uvijek nije do kraja isplatio i prvi “šoping” u Hrvatskoj. Od ukupno 900 milijuna dolara, koliko je platio 35-postotni udio u HT-u, DT još uvijek nije isplatio 45 milijuna dolara pologa koji je Nijemcima trebao garantirati vjerodostojnost podataka sročenih u ugovoru s Hrvatskom. Prema Vladinim tvrdnjama, taj će novac stići u hrvatsku kasu već ovog proljeća, no budući da novca još nema, pitanje je jesu li podaci koje je bivša vlast daIa Nijemcima zaista bili vjerodostojni.

Dok su bili u opoziciji, predstavnici vlasti glasno su zamjerali HDZ-u prodaju 35 posto dionica HT-a Nijemcima, podsjeća Vehar. Donedavno su jamčili da državni udio u HT-u neće smanjivati ispod 30 posto, no sada, međutim, nastavljaju započetu prodaju obiteljskog srebra, te će biti i te kako zanimljivo slušati saborske rasprave prilikom izmjene Zakona o privatizaciji HT-a i uspoređivati nekadašnje i sadašnje stavove zastupnika. Nijemci, zaključuje, štite svoj nacionalni interes jer 51 posto dionica DT-a mora ostati u vlasništvu Njemačke, dok mi svoje olako i ispod svih kriterija – rasprodajemo.

Pun nadzor nad HT-om Nijemci već imaju

“Puni nadzor nad HT-om Nijemci imaju već sada, budući da u nadzornom odboru poduzeća sjedi pet njihovih i četiri naša člana.. Zabrinjava nas anarhija u organizacijskoj strukturi HT-a koja bi u konačnici mogla rezultirati otpuštanjem šest tisuća radnika”, zabrinuti su u Republičkom sindikatu pošte i telekomunikacija. Prema riječima Jadranka Vehara, njihovog predsjednika, HT pomno skriva program restruktruiranja poduzeća koji će prethoditi potpunoj pruvatizaciji, a predstavnici DT-a se ne pridržavaju Zakona o radu, niti u poduzeće ulažu. Investicije su se smanjile, a kvaliteta rada spustila na razinu od prije osam godina, tvrdi Vehar. HT, barem kada je u pitanju mobilna telefonija, podosta zaostaje za konkurencijom, zaključuje.

B. MRVOŠ