Vjesnik: 27. 03. 2001.

Kako razriješiti krizu u Federaciji BiH: Izlaz u izvanrednim izborima?

Pitanje je hoće li OESS raspisati izvanredne izbore jer bi, čini se, rezultati bili slični onima u studenom, a međunarodni predstavnici žele eliminirati HDZ / I članovi skupine koja je podržavala Alijansu, sada podupiru odluke Hrvatskog narodnog sabora.

ZAGREB, 26. ožujka - Predstavljajući godišnje izvješće o stanju ljudskih prava, ombudsmani Federacije BiH konstatirali su da taj entitet ni nakon šest godina nije profunkcionirao. Toj poraznoj činjenici može se dodati predviđanje da Federacija, kakva je dogovorena 1994., nikad ni neće profunkcionirati, a odgovornost za to snose u prvom redu oni koji su je trebali uspostaviti - izabrani predstavnici građana, ali i međunarodni dužnosnici u BiH.

Kriza - koja se manifestira u vidu (jednostrano proglašene) hrvatske samouprave, a ishodište joj je u jesenašnjim OESS-ovim dopunama privremenih izborni pravila - jasan je znak da Federacija dogovorena 1994. ne odgovara nikome. Međunarodnim predstavnicima ona je očigledno isuviše komplicirana i neefikasna, prije svega zbog toga što svaki od konstitutivnih naroda može vetom spriječiti donošenje svakog iole važnijeg zakona. Bošnjački predstavnici nezadovoljni su činjenicom da im postojeći ustroj u mnogim slučajevima ostavlja svega četvrtinu vlasti u BiH, a Hrvati su nezadovoljni promjenama kojima se Federacija nastoji graditi mimo dogovora iz 1994.

Trenutačno stanje u BiH zapravo je pat pozicija: čelnici HDZ-a povukli su određene poteze na koje je međunarodna zajednica odgovorila kaznenim mjerama (smjenom Ante Jelavića), a zatim su aktualne federalne vlasti, u formiranju kojih nije sudjelovao HDZ, smijenile nekoliko političkih i vojnih dužnosnika koji su izrazili podršku samoupravi.

Postojeće stanje nije jednostavno prevladati iz jednostavnog razloga što HDZ-ovi zastupnici čine većinu hrvatskih zastupnika u parlamentima BiH i Federacije BiH te u skupštinama kantona u kojima su Hrvati većina ili znatniji dio ukupnog stanovništva, ali i stoga što neke snage, za koje se pretpostavljalo da će čvrsto ostati u bloku koji se suprotstavlja HDZ-u, sada otkazuju potporu Alijansi za promjene i međunarodnoj zajednici. U nedjelju je tako devet (od ukupno 12) članova neovisne liste »Radom za boljitak«, koju je vodio Mladen Ivanković, jedan od vlasnika mesne industrije Lijanovići, objavilo da ne podržavaju način imenovanja Mladena Ivankovića za ministra u federalnoj vladi, kao ni imenovanje predsjednika izbornog stožera te liste Jerke Ivankovića za zastupnika u Domu naroda. Ona skupina, čija je lista često uzimana kao dokaz da HDZ-ova politika ni u zapadnoj Hercegovini nema opću podršku, istovremeno je podržala odluke Hrvatskog narodnog sabora.

Opće je mišljenje međunarodnih predstavnika u BiH (i ne samo njihovo) da se čelnici HDZ-a ne bore za interese hrvatskoga naroda, nego za svoje vlastite. (Jacques Paul Klein, posebni UN-ov izaslanik u BiH, ovih je dana izjavio da je sadašnju krizu stvorila »banda političara koji su htjeli prikriti svoje interese manipulirajući nacionalnim i domoljubnim osjećajem građana«.) Ti političari, međutim, uživaju podršku i na nižim razinama, pa je čak i američki veleposlanik u BiH Thomas Miller konstatirao kako je vrlo jasno »da su OESS-ove odluke za Dom naroda prouzročile neviđenu zabrinutost u hrvatskom narodu, ne samo Hrvata u HDZ-u nego većine Hrvata«.

S obzirom na brojne smjene i nemogućnost da se bez sudjelovanja HDZ-a popune federalne institucije vlasti, izlaz iz sadašnje krize mogao bi se potražiti u izvanrednim izborima, pod uvjetom da se prethodno postigne konsenzus o pravilima po kojima će se provesti sami izbori i izbor delegacija u domove naroda Federacije BiH i BiH. No, zabrinutost u hrvatskom narodu, o kojoj govori veleposlanik Miller, navodi na zaključak da bi izborni rezultati bili slični onima ostvarenim u studenom pa je, budući da međunarodni predstavnici svakako žele eliminirati HDZ, upitno hoće li OESS-ova misija - koja u ovom trenutku jedina ima mandat raspisati izvanredne izbore - pribjeći takvom rješenju.

Ivan Šabić