Vjesnik: 30. 03. 2001.

Amerikanci će nastaviti pomagati Beogradu ili će ga »šutnuti u zube«

Osim suradnje s Haagom, od Beograda se traži i poštivanje Daytonskog mirovnog sporazuma, odnosno prekid financijske i druge potpore vojnim i sigurnosnim snagama u Republici Srpskoj te uvođenje vladavine zakona u Srbiji, što obuhvaća i oslobađanje iz zatvora oko 500 kosovskih Albanaca, političkih zatvorenika

ZAGREB, 29. ožujka - Sjedinjene Američke Države još nisu procijenile surađuje li vlast u Beogradu s Međunarodnim sudom za ratne zločine u Haagu, objavio je State Department. Glasnogovornik Richard Boucher rekao je u srijedu da ne želi prije 31. ožujka, odnosno prije isteka roka što ga je postavio Kongres, procjenjivati koliko Beograd surađuje s Tribunalom, ali da će do subote postignuća nove vlasti biti »pažljivo analizirana«.

Na povremene dvojbe o tome što se doista podrazumijeva pod suradnjom, američka je administracija tom prigodom jasno poručila da se od Beograda ne očekuje izručenje bivšeg predsjednika Slobodana Miloševića, kojeg je Haag prije nepune dvije godine optužio za ratni zločin. To, dakle, Beograd ne treba učiniti i zato s tom informacijom, upozorava se, ne bi trebalo manipulirati u javnosti, naročito ne u srpskoj.

Osim suradnje s Haagom, od Beograda se traži i poštivanje Daytonskog mirovnog sporazuma, odnosno prekid financijske i druge potpore vojnim i sigurnosnim snagama u Republici Srpskoj te uvođenje vladavine zakona u Srbiji, što obuhvaća i oslobađanje iz zatvora oko 500 kosovskih Albanaca, političkih zatvorenika. Što se kazne tiče, američki je Kongres odobrio 100 milijuna dolara pomoći Jugoslaviji, od čega je polovina već dostavljena, pa se, dakle, prijeti uskraćivanjem drugog dijela novca, ali u pitanje se implicitno dovode i druge vrste ulaganja u Srbiji.

Svjetske agencije prenose riječi neimenovanoga američkog dužnosnika da je »Bushova administracija spremna potvrditi da Jugoslavija surađuje s Tribunalom u Haagu i da zato ispunjava zahtjeve američkog zakona i uvjete za nastavak američke ekonomske pomoći«. New York Times piše u četvrtak da će »potvrda, koju je potrebno dostaviti Kongresu do 31. ožujka, vjerojatno stići s notom upozorenja State Departmenta da Jugoslavija ne ostvaruje potpuno dobar napredak«. Američki dužnosnici još kažu da nesigurna privreda u Srbiji kao i nesređeno stanje na Kosovu opravdavaju američko povjerenje u novu vladu u Beogradu, jer »nije realno zahtijevati perfektno ispunjavanje uvjeta«. Jedan od njih, uključen u intenzivnu raspravu među stručnjacima za Balkan, koja se u State Departmentu vodi prošlih nekoliko tjedana, kazao je: »Nije vrijeme da ih šutnemo u zube«.

Senator Patrick Leahy, suautor zakona, kazao je da napori Jugoslavije nisu bili dovoljno dobri i ocijenio planove administracije za potvrđivanje preranima. »Bilo je nekih gesta, ali ne i uvjerljivih koraka prema ciljevima.

Predsjednik Vojislav Koštunica i dalje osporava legitimnost Tribunala i ustraje da Milošević, koji udobno živi u Srbiji, neće biti izveden pred Sud u Haagu«, drži on. Neki utjecajni američki senatori, u iščekivanju pisma Georgea W. Busha Kongresu, zamjeraju State Departmentu da radi na tome da se zaobiđu zahtjevi Kongresa i da se Beogradu pomogne da dobije američku pomoć, unatoč tomu što nije ispunio obveze, prenio je Glas Amerike prigodom nedavnog posjeta premijera Srbije Zorana Đinđića Washingtonu.

Upozorili su na moguće posljedice, ako pomoć SRJ-u bude odobrena bez ispunjenja najvažnijeg uvjeta - suradnje Beograda s Haaškim sudom.

Kad se Đinđić prošloga tjedna vratio iz službenoga lobističkog posjeta Washingtonu, gdje se susreo i s državnim tajnikom Colinom Powellom, domaćoj je javnosti priopćio da s optimizmom očekuje 31. ožujka, »jer bi sve drugo, osim pozitivnog stava SAD-a, bilo loše i za regiju i za Jugoslaviju, i u krajnjem slučaju za reformsku politiku koju demokratske zemlje podupiru na Balkanu«. Tako se u Beogradu još ranije doznalo za mogućnost da američka vlada ne primijeni rigorozne sankcije, jer je kraj ožujka prekratak rok ne samo za bilo kakva izručenja jugoslavenskih državljana Haagu nego i za zakonsko sankcioniranje suradnje sa sudom. Međutim, ovih se dana vidjelo da nikakvi zakoni nisu bili potrebni da bi se izručio državljanin BiH. Jugoslavenski predsjednik Vojislav Koštunica uporno izražava nezadovoljstvo međunarodnom zajednicom zato što samo postavlja zahtjeve Jugoslaviji, a nema razumijevanja za teškoće koje ima nova vlast u devastiranoj državi. Malo se korigirao izjavivši da neće sprečavati Miloševićevo privođenje i da ne može spriječiti njegovo eventualno izručenje Haagu. Vidjet će se je li to dovoljno.

Vesna Fabris Peruničić