Za razliku od hrvatske Vlade koja je odbila napraviti popis najbogatijih pojedinaca s obrazloženjem da ne postoje kriteriji prema kojima bi se to utvrdilo, jedan od prvih poteza nove vlasti u Srbiji bio je osnivanje Komisije za utvrđivanje najtežih financijskih zloporaba, koja je nedavno objavila da je popisala tamošnjih 200 najbogatijih pojedinaca i obitelji.

Iako je na vlast došla i zbog obećanja o utvrđivanju osoba koje su se iznimno obogatile u pretvorbenim malverzacijama, i iako je to u lipnju prošle godine izravno zatražio i sam Sabor, aktualna Vlada RH nije ni pokušala utvrdila stanovitih 200 obitelji, koje je HDZ-ov režim kanio promovirati u "nositelje gospodarskog razvoja". Kako se navodi u Vladinu odgovoru na saborski zahtjev, "ne postoje međunarodni standardi prema kojem bi se mjerilo bogatstvo, a ni hrvatski propisi ne poznaju definiciju imovinske kartice".

Kriteriji prema kojima je srbijanska Vlada načinila popis najbogatijih građana, za sada nisu prezentirani srpskoj javnosti. No, indikativno je da je popis načinila Komisija za utvrđivanje najtežih financijskih zloporaba na čijem je čelu potpredsjednik Vlade Vuk Obradović, pa mnogi zaključuju kako je Komisija išla tragom dokaza o bogaćenju pouzdanika Miloševićeva režima, poput vila na Dedinju, jahti, skupocjenih automobila, vlasništva nad tvrtkama koje su imale monopol nad dobivanjem državnih poslova, itd. S druge strane, u rečenom odgovoru Saboru, hrvatska Vlada navodi kako se "postavlja pitanje što se razumijeva pod pojmom 'bogatstva"'. Vlada se, između ostaloga, pita i što se razumijeva pod pojmom "obitelji", samim tim i "bogate obitelji", itd.

Podrazumijevajući da bi morali izaći u javnost s popisom najbogatijih u zemlji, u Banskim dvorima su, otpisujući Saboru, zaključili i kako bi se objavljivanjem prikupljenih podataka povrijedila obveza čuvanja poslovne tajne. No, kako proizlazi iz zaključaka Obradovićeve Komisije, nije najvažnije da se najbogatiji pojedinci javno označe, nego da dokažu porijeklo bogatstva i uredno ispunjavanje obveza prema državi. A potom, prema procjeni vrijednosti njihove imovine, plate porez na dodatni dohodak, kojeg nova vlast u Srbiji tek namjerava zakonski regulirati.

Mnogi će u sadašnjoj hrvatskoj vlasti postupke srpske Vlade nazvati revolucionarnima. No, očita je razlika u pristupu reviziji stečenih golemih materijalnih bogatstava dviju Vlada, iako u načinu stjecanja istih, vjerojatno nema razlike.