Večernji list: 12. 04. 2001.

POSTIGNUTI PRVI KONKRETNI REZULTATI U RASPODJELI IMOVINE BIVŠE JUGOSLAVIJE

Hrvatskoj 140 milijuna dolara u zlatu

Zemlje nasljednice bivše SFR Jugoslavije podijelile su zlatne rezerve, kojih, čini se, više i nema jer se osnovano tvrdi da je od 46 tona zlata deponiranih u Baselskoj banci za međunarodne nagodbe (BIS) čak tri četvrtine - nestalo. Grešnike treba tražiti, upozoravaju dobro upućeni izvori u (nekim) glavnim gradovima država nastalih raspadom Jugoslavije, u Miloševićevu režimu.

Baselska banka zahtijeva dogovor do sredine mjeseca i možda je baš ta žurba bila razlogom da su dva izaslanstva, makedonsko i potom bosanskohercegovačko, popustila u zahtjevima za izvjesnom modifikacijom MMF-ovih kriterija u ključu raspodjele. Po MMF-ovoj formuli, Hrvatskoj pripada 28,49 posto imovine i po tom je istom ključu raspoređivan teret vraćanja dugova. SRJ je prema toj podjeli pripalo 36,52 posto, BiH 13,20 posto, Sloveniji 16,39 posto, a Makedoniji 5,40 posto.

Za razliku od imovine koja se bezuspješno dijeli gotovo desetljeće, dugovi su odavno sređeni i dobrim dijelom reprogramirani ili čak vraćeni. Ponovno s izuzetkom Beograda. Osim zlata, čija se tržišna cijena od trenutka raspada SFRJ prepolovila, u igri za raspodjelu je osam tisuća dionica i devize u ukupnoj vrijednosti od pol milijarde dolara. Postotak za Hrvatsku daje 140 milijuna USD, za SRJ 180, a za Sloveniju 80 milijuna USD. Makedonija i BiH dobit će kompenzaciju za ovaj pristanak u vidu nekih drugih ustupaka ili imovine, dogovorila su izaslanstva.

Procedura nastavka sporazumijevanja je ova: nakon što vlade odobre sporazum, on bi bio zapečaćen na zasjedanju bančine skupštine u srpnju.

Sažimajući trodnevni rad, umoran i zadovoljan Božo Marendić objavio je prvi pravi rezutat. Napredak je postignut u dogovaranju načina ostvarivanja prava na mirovinu, ali je korak unatrag - prema tvrdnji šefa slovenske delegacije Mirana Mejaka - učinjen u usporedbi s prošlim ljubljanskim sastankom, jer Beograd uporno ustraje na svojoj koncepciji držanja arhivske građe: sve na jednome mjestu, odnosno u Beogradu, a nasljednicama daje pravo samo na neograničen pristup dokumentaciji. Usprkos očekivanjima, dogovora nije bilo ni o diplomatsko-konzularnim objektima: sve su nasljednice povisile zahtjeve.

Delegacije očekuje pravi pregovarački maraton: okupit će se u svibnju u Beču i zasjedati čitava dva tjedna, što i nije predugo uzme li se u obzir da je zacrtan ambiciozan cilj ustanovljavanja globalnog okvira za rješavanje pitanja sukcesije. Taj bi dogovor bio temelj na kojemu će se kasnije - mnogo brže nego u ovih devet minulih godina - rješavati jedno po jedno pitanje iz sukcesijskog paketa.

BRUXELLES Lada Stipić-Niseteo