Novi list: 17. 04. 2001.

Lažiranje optimizma

Jelena Lovrić

Predsjednik Mesić s Hvara, gdje je u državnoj rezidenciji proveo uskrsne blagdane, poručuje da je ipak bio u pravu kada je od proljeća najavio bolji život u Hrvatskoj. “lz statističkih je podataka vidljivo da je počelo smanjivanje broja nezaposlenih i da se otvaraju nova radna mjesta”, slavodobitno je rekao novinarima. Tako se gazda Pantovčaka pridružio onim državnim dužnosnicima koji u posljednje vrijeme frcaju od optimizma. Primjerice, ministar financija Crkvenac prije nekoliko je dana ustvrdio da “Hrvatska definitivno izlazi iz krize”, svi su, reče, ekonomski pokazatelji dobri, jedini je problem još nezaposlenost, ali i za to Vlada već sprema rješenje. Premijer Račan također je, u poruci za Uskrs, izdeklamirao nešto o pojavljivanju svjetla na kraju tunela.

Bilo bi lijepo da su nam dileri optimizma u pravu, ali nisu. Požurili su s velikim tvrdnjama na osnovu neprovjerenih ili čak lažiranih podataka. Mesić je, vjerojatno na trajektu za Hvar, malo prelistao novine, ali ih je čitao površno. Naime, neki su dnevnici zaista objavili svježe statističke podatke prema kojima se armija nesretnika na burzama u ožujku smanjila za 114 ljudi. Ali to ne znači da se otvaraju nova radna mjesta, još manje da je to početak boljeg života, kako je hitro zaključio predsjednik. Jer, da bi se govorilo o većem zapošljavanju tek treba konsultirati podatke o ukupnom broju zaposlenih. A njihov broj posljednjih je mjeseci stalno padao.

Broj se prijavljenih na burzama može smanjivati ne samo zapošljavanjem, nego, što je kod nas cešće slučaj, i na druge načine, na primjer umirovljenjem ili brisanjem iz evidencije. Drugo, čak i da je zaista došlo do većeg zapošljavanja, po svoj prilici riječ je o sezonskim poslovima. Obično u ovo vrijeme počne taj trend i traje negdje do srpnja, onda ponovo nezaposlenost eksplodira kada se čitava generacija iz školskih klupa preseli na burzu. Sezonsko zapošljavanje privremeno pomaže, ali problem stalnog rasta nezaposlenih tako se ne rješava.

Da se državni čelnici komotno odnose prema činjenicama i da su počeli fabricirati podatke po svom ukusu ovih je dana upozorio i ekonomski analitičar Milan Gavrović. On je usporedio Crkvenčeve i službene pokazatelje. Tvrdnju da Hrvatska izlazi iz krize ministar financija podupro je podatkom da je industrijska proizvodnja povećana u siječnju za 7,1, a u veljači za 2,6 posto. Državni zavod za statistiku, pak, daje sasvim drukčije informacije. Po njima, industrijska se proizvodnja smanjuje, a ne povećava: u siječnju je bila 3,3 posto, a u veljači 5,2 posto manja od prošlogodišnjeg prosjeka.

Tuđmanova je vlast na osnovu fingiranih, doslovce izmišljenih podataka cijelo desetljeće pričala bajke o čudima, svih vrsta, pa i onima koji se tiču ekonomije i ukupnog prosperiteta. Od tih čuda Hrvatima još trnu zubi. Tako će biti i s optimizmom što ga s državnog vrha na horuk sada napuhuju. Od njihovih ćiribiranja i nespretnog žongliranja s brojkama mnogo uvjerljivije, bliže stvarnosti, djeluje podatak da je hrvatski indeks poslovne optimističnosti i prošloga mjeseca ponovo pao. Za razliku od političara, poduzetnici su sve manje skloni optimizmu.