Slobodna Dalmacija: 18. 04. 2001.

POTEMKINOVA SELA: BENZIN LETI U NEBO ZBOG PUNJENJA DRŽAVNOG PRORAČUNA, A VLAST NAS FARBA BAJKAMA O UZLETU GOSPODARSTVA

VLADA DOVELA ZEMLJU NA RUB INFLACIJSKE PROVALIJE

Račanov kabinet u panici zbog punjenja državnoga proračuna dovodi Hrvatsku pred inflacijsku provaliju. Za pučanstvo najinteresantnije, cijene benzina povećane su više od 10 posto i teško da će ovakav energentski udar moći otrpjeti HEP, željeznica, proizvođači hrane i poljoprivrednici...

Piše: Ante GUGO

Da se nismo već naviknuli na izjave hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića, njegova najnovija izjava o proljetnom oživljavanju gospodarstva i samo njemu poznatim podacima o smanjenju nezaposlenosti mogla bi biti prepričavana kao dobar vic. Ovako znamo da se Mesić našao u situaciji da nešto kaže, pa je rekao ono za što zna da bi narod volio čuti. Za činjenice on ionako nikad nije mario. Njegovu istupu o porastu zaposlenosti najbolje se narugalo vodstvo nacionalne naftne kompanije najavom dosad najdrastičnijeg poskupljenja naftnih derivata.

Za pučanstvo najinteresantnije, cijene benzina povećane su više od 10 posto, što je iznos koji ne može ostati bez utjecaja na ostale cijene. Teško da će ovakav energentski udar moći otrpjeti HEP, željeznica, proizvođači hrane i poljoprivrednici...

Ukratko, ova Vlada je u panici zbog punjenja državnog proračuna došla na rub inflacijske provalije. Smiješno je zvučalo priopćenje o redovnoj i dobroj popuni državnoga proračuna, koje je u središnjoj informativnoj emisiji državne televizije na Uskrsni ponedjeljak emitirano kao popratna vijest o poskupljenju naftnih derivata. Kao da nekoliko dana ranije nismo slušali vijesti o dizanju kredita za isplatu mirovina prije Uskrsa?!

Sporne povlastice

Ili nas ministar financija drži toliko glupima da ne shvaćamo kako se porezi iz cijene benzina naplaćuju u postotcima, pa i najnovije poskupljenje ima i te kakve veze s punjenjem državnog proračuna. Na žalost, ima veze i s nečim drugim, što definitivno govori da je ova država izgubila vrlo važan dio svoje suverenosti.

Proteklih mjeseci u Ministarstvu vanjskih poslova je za internu uporabu sastavljena informacija o novom stand-by aranžmanu s MMF-om. U uvodu tog dokumenta doslovno stoji da je "za potpisivanje sporazuma i promjenu stava MMF-a ključno bilo prihvaćanje njihove sugestije za smanjenje proračuna za 2001. godinu..." Zatim se kaže da će u prethodnim mjerama u području fiskalnog sektora Vlada između ostalog poduzeti i mjere za zaustavljanje rasta plaća te da će ukinuti povlastice braniteljima za uvoz automobila.

Podsjetimo se, povlastice na uvoz automobila i ranije su bile vrlo sporne. U nekoliko navrata je bivši ministar financija Škegro predlagao da se povlastice reguliraju pravom na gotovinska davanja, a ne samo pravom na automobile. Međutim, automobili darovani raznim državnim uredima i ministarstvima radili su svoje i protiv takvog lobyja se nije moglo. A što je napravila današnja Vlada?

Umjesto da povlastice ukine s rokom do kraja godine, ona ih je skratila do kraja ovog tekućeg mjeseca. Time je jednostavno napravljen vrlo jak pritisak na odljev novca stranim proizvođačima automobila u vrlo kratkom roku. Bilo bi to teško održivo i za gospodarski puno jaču državu od ove. Masa novih automobila će na cestama biti dočekana znatno višom cijenom benzina, iz koje se proračun puni u postotcima, a ne u fiksnim iznosima. Lukavo, zar ne?

U strukturnim mjerama spomenute informacije vrlo značajno mjesto zauzimaju mjere koje su posredno vezane uz državnog naftnog monopolista Inu. No, prije toga se kaže da će biti smanjeni iznosi naknada za bolovanje, kao i dužina korištenja istih. Toliko od Vlade, čija dva najjača koalicijska partnera u nazivu svojih stranaka nose pridjev "socijalno"!

Dalje se kaže da će biti osnovana agencija za ceste. I kako da se ne zapitamo jesu li nam političari koji žive od naših poreza zaboravili nešto reći kad su nam objašnjavali onih 40 lipa nameta na cijenu benzina, a što će biti namijenjeno cestogradnji? Dalje se govori o smanjenju plaća javnih djelatnika i skraćenju otkaznog roka za njih te ujednačavanju koeficijenata u cijelom javnom sektoru.

Socijalno najugroženije slojeve pučanstva svakako će najviše zanimati točka koja kaže da će biti proglašen moratorij na sva kapitalna ulaganja u nove kapacitete u zdravstvu, kao i onaj dio koji predviđa decentralizaciju, odnosno prijenos održavanja škola na jedinice lokalne samouprave. Pokušajmo zamisliti na što će ličiti škole na područjima od posebne državne skrbi i koliko će se teško naseljenih Hrvata tamo zadržati nakon ovakvih mjera.

U onom dijelu koji se tiče energenata kaže se da treba usvojiti svu silu zakona kojima će biti kontrolirano tržište tim proizvodima i uslugama. Još se kaže da treba ubrzati privatizaciju velikih javnih energetskih poduzeća. Što ovo sve skupa znači? U jednom prilično anarhičnom stanju Ina traži i najmanji povod za "pumpanje" cijena prije zakonodavne procedure u kojoj će njihovo kretanje biti strogo nadzirano.

Nije stoga nimalo čudno što se nitko u državi nije ozbiljno ni osvrnuo na pisanje Slobodne o čudnom gospodarenju tim poduzećem, što smo potkrijepili činjenicama proisteklim iz dokumenata koji imaju izvor u samome poduzeću.

Nakon svega, malo je reći da je ova Vlada socijalno neosjetljiva. Ona je skandalozno bahata i sasvim slijepa za stanje socijalno najugroženijih slojeva pučanstva. O vitalnim nacionalnim interesima u vezi s ovom vlašću ne treba ni govoriti. To bi bilo uzaludno trošenje riječi. Prisjetimo se još jednom važnih činjenica. U ožujku je u Hrvatskoj bilo 8000 nezaposlenih više nego u veljači.

Zapadni Balkan

Samo 15 dana kasnije Predsjednik države govori o gospodarskom oživljavanju i smanjenju nezaposlenosti. To bi trebalo značiti da je u prva dva tjedna tekućeg mjeseca zaposlen barem 8001 hrvatski građanin više nego što ih je ostalo bez posla. Za 15 dana, kada budu poznati službeni podaci za travanj, znat ćemo je li Predsjednik države govorio istinu, ako je do toga još nekome u Hrvatskoj stalo.

Nekoliko dana prije Mesićeva uveseljavanja javnosti saznali smo da država uzima pozajmicu za isplatu mirovina. Dan nakon Uskrsa saznajemo da poskupljuje benzin, i to za gospodarstvo katastrofalnih 10–15 posto. Ministarstvo financija to prati informacijom da se državni proračun dobro puni.

Kao središnju reportažu u TV Dnevniku na Uskrs državna televizija je emitirala priču iz Zagrebačke pučke kuhinje u kojoj je sve više korisnika. Inače, u informativnim emisijama te iste državne televizije u sasvim normalnoj uporabi je pojam zapadni Balkan. Vodi li nas ova Vlada, barem kad je u pitanju standard pučanstva, prema Zapadu ili prema Istoku?