Večernji list: 20. 04. 2001.

MEĐU ZAGREBAČKIM BIZNISMENIMA

Kriminala isto kao u vrijeme HDZ-a

Šest zapreka biznisu: korupcija, kriminal i nesigurnost, nedostatak zakona, politička nestabilnost, porezi te promjene u zakonima i propisima

ZAGREB - Sedamdeset šest posto ispitanika među poslovnim ljudima u Zagrebu odgovorilo je na pitanje Gallupovih istraživača da su problemi s kriminalom njihove kompanije ostali isti otprije dvije-tri godine, četiri posto ispitanika smatra da su ti problemi povećani, a devet posto da su smanjeni. U usporedbi s drugim gradovima istočne Europe (Bukureštom, Budimpeštom, Kijevom, Minskom, Moskvom, Sofijom i Vilnusom), u Zagrebu i Moskvi najmanji je postotak onih koji ne misle da su njihovi problemi s kriminalom porasli. Primjerice, 29 posto bukureštanskih i 27 posto budimpeštanskih biznismena ocijenilo je da su njihovi problemi s kriminalom porasli.

Najviše zagrebačkih poslovnih ljudi (čak 77 posto) odgovorilo je kako smatraju da je korupcija značajna zapreka dobrom biznisu. I u ostalim spomenutim gradovima ti su postoci znatno manji. Zagrebu su najbliži Bukurešt sa 66 posto i Sofija sa 62 posto biznismena koji shvaćaju korupciju kao veliku zapreku dobrom poslovanju.

Sve te podatke predstavio je na jučerašnjoj konferenciji za novinare direktor Gallupa, organizacije za istočnu Europu, dr. Robert Manchin.

Prema Gallupovim istraživanjima, zagrebački poslovni ljudi ocijenili su da je glavnih šest zapreka dobrom poslovanju već spomenuta korupcija, zatim kriminal i nesigurnost (76 posto), nedostatak zakonskih tekstova (71 posto), politička nestabilnost (68 posto), porezna regulativa (67 posto) te promjene u zakonima i propisima (57 posto).

Za Hrvatsku su utješni podaci da je u Zagrebu, među osam gradova tranzicijskih zemalja, najmanji broj poslovnih ljudi (34 posto) odgovorio kako je vjerojatno da će njihova kompanija ponuditi novac, darove ili usluge (izvan službenih naknada) gradskim dužnosnicima. U Bukureštu je to spremno učiniti 46 posto poslovnih ljudi, u Budimpešti 38 posto, u Kijevu 51 posto, u Minsku 58 posto, Moskvi 54 posto, Sofiji 61 posto, a u Vilnusu 51 posto.

Na konferenciji za novinare sudjelovao je i profesor Pravnog fakulteta Josip Kregar, koji je podsjetio da je Hrvatska što se tiče korupcije, prema istraživanjima EBRD-a i Svjetske banke, u prosjeku tranzcijskih zemalja. Kregar tvrdi kako je manji problem posvudašnja tzv. administrativna korupcija na nižim razinama, dok je ona "visoka korupcija" raširena.

G. Drljača