Vjesnik: 19. 05. 2001.
SAD se zalažu za povlačenje 3300 američkih vojnika s Balkana
Američki ministar obrane Donald Rumsfeld smatra da su Amerikanci svoj posao završili / Washington se zalaže da odgovornost za mir na jugoistoku Europe trebaju preuzeti europski saveznici, ali će to biti moguće tek onda kad operativnim postanu europske snage za brze intervencije
ZAGREB, 18. svibnja - Donald Rumsfeld, američki ministar obrane zalaže se za povlačenje oko 3300 američkih vojnika s Balkana jer je, po njegovom mišljenju, njihova misija završena. On je, kako prenosi Hina, u intervjuu The Washington Postu izjavio kako mu je cilj smanjiti broj misija u kojima sudjeluju američki vojnici.
Rumsfeld nipošto nije prvi Amerikanac, čak ni ako se ograničimo na one koji se aktivno bave visokom politikom, koji misli da bi se američke snage trebale povući s Balkana. Tu opciju je u predizbornoj kampanji zagovarao i aktualni američki predsjednik George Bush. »Zar bi američki vojnici trebali biti angažirani na izgradnji državne infras
trukture u drugim zemljama?«, upitao je Bush u jednom predizbornom istupu i potom sam odgovorio: »Apsolutno, ne. Naše oružane snage pripremaju se za borbu i pobjedu u ratu. To je njihov zadatak. A ako je vojska preopterećena, kao što je sada slučaj zbog niza mirovnih misija, moral pada.«Većina stručnjaka je već tada izrazila sumnju u mogućnost da Amerikanci u potpunosti povuku svoje snage iz BiH i s Kosova. Jens Reuter, direktor Instituta za jugoistočnu Europu, je, primjerice, primijetivši da Bush nije naveo konkretne termine, čime »si je ostavio mogućnost da to obećanje takoreći zaboravi«, ocijenio da su Bushove najave o povlačenju dane iz »jasno razvidnih izborno-taktičkih pobuda«.
Doista, nakon što je uselio u Bijelu kuću, Bush je nekako smetnuo s uma predizborne najave povlačenja s Balkana. To, naravno, ne znači da je Bush najednom odlučio slijediti politiku svoga prethodnika, pogotovo što na ključna mjesta u svojoj administraciji postavio protivnike američkog sudjelovanja u mirovnim misijama.
Tako je na dužnost državnog tajnika došao Colin Powell, umirovljeni general koji je, u vrijeme dok je obnašao dužnost zapovjednika Združenog stožera američkih oružanih snaga, definirao političko-vojnu doktrinu čija temeljna odrednica je krajnja suzdržanost prema mirovnim misijama. Prema Powellovoj doktrini, sila je tek posljednje sredstvo, intervenira se jedino kada su u izravnoj opasnosti jasno definirani američki interesi, intervenira se punom snagom, pri čemu mora postojati jasna strategija povlačenja. Imajući to u vidu, može se konstatirati da je povlačenje iz mirovnih misija doista američki dugoročni cilj, samo je pitanje kako se i kada on može ostvariti. Što se tiče europskog jugoistoka, Washington bi izlaz mogao pronaći u prepuštanju odgovornosti europskim saveznicima, ali tek onda kad operativnim postanu europske snage za brze intervencije. Neki koraci na uspostavi takvih snaga, koje bi Europsku uniju učinile sposobnom samostalno intervenirati u kriznim područjima, već su učinjeni. Doduše, isti ti koraci koji bi Amerikancima trebali omogućiti povlačenje s Balkana već na startu su postali predmetom europsko-američkih nesuglasica, i to stoga što Amerikanci u njima vide opasnost za NATO.
U svakom slučaju, dok priča o europskim snagama ne bude završena, ni Amerika ni Europa neće biti u stanju praviti dramatične zaokrete u svojim balkanskim politikama, a to znači da nije realno očekivati ni potpuno američko povlačenje s Balkana.
IVAN ŠABIĆ