Vjesnik: 29. i 30. 05. 2001.
Ortynskom bitno ojačana moć
U roku šest mjeseci izbor novih državnih odvjetnika; ako sadašnji ne budu imenovani ili ako se ne jave na natječaj ostaju zamjenici državnog odvjetnika, kao i čelnici 64 pravobraniteljstva / Imenovat će ih - Glavni državni odvjetnik, a ne DSV kao dosad / Rad Državnog odvjetnika podložan »samo« Saboru / Državno pravobraniteljstvo postaje dio Državnog odvjetništva / Osniva se Državno odvjetničko vijeće (bira ga Sabor) koje imenuje i razrješuje zamjenike državnih odvjetnika
ZAGREB, 28. svibnja - Prošloga tjedna usvojenim Zakonom o državnom odvjetništvu, glavni državni odvjetnik Radovan Ortynski postaje stožerni stup samostalne i neovisne sudbene vlasti.
Dosadašnje državno pravobraniteljstvo kojem je na čelu bio Petar Šale postaje dio Državnog odvjetništva.
Još lani je Vlada dala negativnu ocjenu radu Petra Šale i tražila od Sabora njegovu smjenu. Prigovaralo se da državni pravobranitelji nerijetko nisu štitili interes države u sporovima o nekretninama u državnom vlasništvu. Sumnjalo se i u korupciju. Šale se branio da ga nova vlast želi smijeniti zbog revanšizma.
Usvajanjem spomenutog zakona prema kojem je Državno pravobraniteljstvo samo dio Državnog odvjetništva (u budućnosti vjerojatno tužiteljstva, što je na zadnjoj konferenciji za novinare na neki način najavio sam Ortynski op. a.), izbjeglo se saborsko, političko prepucavanje o revanšizmu prema Šali, raspravu o novom kandidatu i sl.
DSV-u smanjene ovlasti
Kad Radovan Ortynski položi prisegu pred predsjednikom Sabora kao Glavni državni odvjetnik (dosad nije imao titulu Glavni, iako su je neki mediji rabili op. Ž.P.), imat će godinu dana za preustroj Državnog odvjetništva, prije svega zbog pripajanja Državnog pravobraniteljstva.
Prema novom zakonu, osnovat će se i Državno odvjetničko vijeće koje imenuje i razrješava zamjenike državnih odvjetnika. Ponovo će se birati 75 državnih odvjetnika, čelnika županijskih i općinskih državnih odvjetništava.
Kako je javila Hina, županijske i općinske državne odvjetnike ubuduće će umjesto Državnog sudbenog vijeća (DSV) imenovati glavni državni odvjetnik, na temelju javnog natječaja, uz prethodno mišljenje ministra pravosuđa i kolegija republičkog Državnog odvjetništva.
Novost je i oduzimanje dijela ovlasti DSV-u, čijem radu je javne prigovore upućivao ministar pravosuđa, lokalne uprave i samouprave Stjepan Ivanišević, pa i tražio ostavku predsjednika DSV-a Ante Potrebice.
Državno sudbeno vijeće je za vlasti HDZ-a bilo glavna institucija koja je određivala tko će postati, a tko ostati sudac ili državni odvjetnik u državi. Na račun DSV-a išle su primjedbe da radi pod isključivim patronatom savjetnika predsjednika Republike Ivića Pašalića, te da su mu kriteriji za izbor i reizbor sudskih dužnosnika nacionalni i politički, namjesto profesionalni.
U komentaru za Hinu, zamjenik ministra pravosuđa Ranko Marijan kazao je da je ta odredba argument protiv tvrdnji da se ponovnim izborom državnih odvjetnika nova vlast želi riješiti »nepoćudnih, HDZ-ovih« kadrova u pravosuđu.
Na svojim radnim mjestima ostaju i svi zamjenici državnog odvjetnika i svi zamjenici pravobranitelja, ukupno njih tristotinjak.
Koalicijskoj vlasti trebalo je skoro godinu i pol da putem ovog zakona stvori pretpostavke za drukčije funkcioniranje sudbene vlasti u Hrvatskoj.
Još uoči zadnjih parlamentarnih i predsjedničkih izbora, naveliko se spekuliralo kako je HDZ svjestan da će izgubiti izvršnu i zakonodavnu vlast, ali da mu zato ostaje sudbena, gdje na čelnim mjestima ima svoje provjerene ljude.
Ovim dovršavanjem zakonodavne reforme sudstva, Radovan Ortynski, stvarno postaje najmoćniji stup, neovisne sudbene vlasti. Formalno, njegov rad neće biti podložan ni predsjedniku Republike ni Vlade niti ministru pravosuđa. Njegov rad trebao bi biti pod nadzorom Sabora, a potezi mjerljivi u okvirima pravne države, sudske procedure i ostalih dijelova sudbene vlasti.
Osnaživanjem institucije Državnog odvjetništva, izvršna vlasti i Sabor ne bi se više trebali dovoditi u situaciju da komentiraju aktualne kazneno-pravne slučajeve, primjerice »slučaj Gospićana« ili da pregovaraju o »predaji« umirovljenoga generala Mirka Norca te da im se zbog toga prigovara da se miješaju u rad sudske vlasti.
Kad uskoro bude usvojen i zakon o USKOK-u, čiji je prijedlog već žestoko kritizirao predsjednik HHO-a Žarko Puhovski (da daje prevelike ovlasti represivnom aparatu države nad privatnošću pojedinca i temeljnim ljudskim pravima građanina), Radovan Ortynski naći će se na još jačem medijskom udaru ne samo nevladinih i ne samo odvjetničkih (zadnji sukob s odvjetnikom Antom Nobilom op. a.), već i mnogih drugih političkih, medijskih i inih interesnih skupina.
Za vjerovati je da Glavni državni odvjetnik Radovan Ortynski neće zloupotrebljavati danu mu moć, te da će, osim onih čija je to zakonska dužnost, njegov rad budno nadzirati i javnost, kako bi se funkcioniranje pravne države na opću korist osjetilo i u stvarnosti.
Željko Peratović