Slobodna Dalmacija: 01. 06. 2001.

SKOPSKI DNEVNIK NOVA MAKEDONIJA POZIVA SE NA NESLUŽBENE DIPLOMATSKE IZVORE

Podjela Balkana po etničkom ključu?

Makedonce ponajprije zanima moguće rješenje njihovog sukoba s Albancima, ali spominju i isti recept za cijeli Balkan pa bi se tako, po njima, Federacija BiH podijelila između Hrvatske, Srbije i Muslimana — Ideja "balkanskog etničkog ključa" zapravo je oživljavanje plana lorda Owena, u koji je sada uključen i Henry Kissinger

Piše: Hina, Bisera LUŠIĆ

SKOPLJE — Makedonski list Nova Makedonija, pozivajući se na neslužbene diplomatske izvore, piše u četvrtak kako je vrlo vjerojatno da međunarodna zajednica ponudi etnički ključ za izlaz iz balkanskog labirinta stvaranjem etnički čistih država kako bi se izbjegle opasnosti sukoba.

Shvaćajući da s kosovskim scenarijem mogu biti riješeni aktualni događaji u zapadnoj Makedoniji i moguće krize u sjevernoj Grčkoj i dijelovima Crne Gore, određeni krugovi u EU a posebno u SAD razmišljaju o primjeni nacionalnog ključa ne samo za albansko pitanje, već za cijeli Balkan, čime bi se stvorile etnički čiste i manje više izbalansirane države u kojima bi se dugoročno izbjegla opasnost od vojnih sukoba, piše Nova Makedonija.

Skopski list objavio je tekst u kojemu prenosi ideju skupine makedonskih akademika koji predlažu razmjenu teritorija i ljudi s Albanijom. Na naslovnoj stranici objavljena je karta koja sadrži dijelove teritorija Albanije, Bugarske i Grčke.

Prema ideji akademika Makedonci bi ustupili Debar, dio Gostivara, te sela oko Tetova gdje je albansko stanovištvo u većini. Taj teritorij pripao bi Albaniji a zauvrat Makedonija bi dobila dio Ohridskog i Prespanskog jezera te regije u kojima žive pretežito Makedonci. List piše kako bi Albanci koji žive u Skoplju, Kumanovu, Velesu, Strugi, Kičevu i Bitoli trebali dobrovoljno preseliti u dio Makedonije koji bi pripao Albaniji dok bi Makedonci iz Tetova, Pologa i Gostivara preselili u dio koji bi dobila Makedonija.

Ideja makedonskih akademika nema status službenog dokumenta potvrđeno je iz makedonske Akademija nauka i umjetnosti. Međutim, izvjesno je da je ideja naišla na odobravanje. Uz nju je stao predsjednik Sobranja Stojan Andov koji ju ocjenjuje "zanimljivom", dok premijer Georgijevski ideju ne podržava ali kako kaže "ne zabranjuje ljudima da misle svojom glavom".

Pozivajući se na diplomatske izvore list ističe da je opcija razmjene teritorija između Makedonije i Albanije, iznesena u srijedu u listu Večer samo dio scenarija za konačno rješenje balkanskog problema i izlaz iz živog pijeska za međunarodnu zajednicu u koji je zapala nakon intervencije u SRJ.

To bi praktično značilo da će na ovom dijelu Balkana biti promovirana nova karta međudržavnih granica iscrtana etničkom olovkom.

Prekrajanje granica, kako doznaje Nova Makedonija dogodilo bi se i na Kosovu, gdje bi sjeverni dio iznad Mitrovice pripao SRJ, a ne isključuje se mogućnost da se ovoj državi priključi i Republika Srpska.

U provedbi ovog scenarija određeni diplomatski krugovi kalkuliraju i s time da se južni dio Albanije u kojem pretežito živi grčka manjina pripoji Grčkoj, a Albanija bi dobila veći dio Kosova i dio zapadne Makedonije. Bosanska federacija trebala bi se podijeliti Srbiji, Hrvatskoj i Muslimanima.

Ističući da postoje planovi i za Rumunjsku i Mađarsku, Nova Makedonija naglašava da je moguće da se o podjeli Kosova raspravlja već idućeg mjeseca u Varšavi, a o planu lorda Davida Owena i Henryja Kissingera o uređenju cijelog Balkana, na Berlinskom kongresu koji bi se održao u svibnju iduće godine.

Međutim, ovaj plan koji je posljednjih mjeseci "reaktivirao" nekadašnji mirovni posrednik u bivšoj Jugoslaviji lord David Owen nije ništa novo. On je već ranije predlagao održavanje nove međunarodne konferencije na kojoj bi se temeljito raspravljalo o situaciji na jugoistoku Europe, a u cilju ostvarivanja mira i stabilnosti lord Owen zastupa tezu da se i granice mogu mijenjati. U svojim nastojanjima koje je predstavio i putem niza članaka koji su objavljeni u stranim medijima, lord Owen ovaj put na svoju ideju je podsjetio nakon zaoštravanja situacije u Makedoniji, a očigledno je da je zatražio potporu i bivšeg prvog diplomate SAD-a Henryja Kissingera.

Ipak, bilo kakvi planovi o novoj međunarodnoj konferenciji koja bi regulirala ili izmijenila sadašnji izgled jugoistoka Europe, a koju se u javnosti često naziva i novi berlinski kongres, prerano je govoriti, pogotovo zato što ovakve ideje nisu naišle na potporu službenih institucija najjačih međunarodnih organizacija ili stranih vlada. Stoga, ideja lorda Owena o prekrajanju granica ili kompenzaciji teritorija, a koju su objavili makedonski mediji, predstavlja za sada podsjećanje na njegove stare ideje, bez ikakve povratne informacije da bi takva nastojanja mogla biti oživotvorena u praksi.