Večernji list: 01. 06. 2001.

AKADEMICI NA SKUPU HAZU "HRVATSKA GOSPODARSKA KRIZA I PRAVAC ZAOKRETA IZ RECESIJE U EKONOMSKI RAZVOJ"

Sirotković: Nećemo izaći iz krize bez radikalnih poteza

V. Veselica: Profitna stopa poduzeća mora biti viša od kamatne stope, ali devedeset posto projekata u Hrvatskoj ne može to ostvariti

ZAGREB - Otvarajući jučerašnji skup "Hrvatska gospodarska kriza i pravac zaokreta iz recesije u ekonomski razvoj" u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti, akademik Jakov Sirotković podsjetio je na to da je riječ o nastavku angažmana Znanstvenog vijeća za ekonomska istraživanja i hrvatsko gospodarstvo HAZU u razmatranju koncepcije, polazišta i strategije gospodarskog razvitka Hrvatske. Do sada su održana dva takva skupa HAZU. Ove godine, tvrdi Sirotković, akademici su se ponovno vratili na krizu kao temu jer su ocijenili da je ona u međuvremenu produbljena. Argumente za tu tezu izložili su i u posebnom dokumentu.

- Taj dokument uputili smo na korištenje i razmatranje nadležnim državnim organima i stručnoj javnosti. Postupili smo tako s uvjerenjem da izlazak Hrvatske iz ekonomske krize nije moguć ako državne vlasti ne učine radikalan zaokret - rekao je Sirotković i objasnio kako je slične ocjene HAZU imao i u 1999. i 2000. godini.

- Sada smo se morali suočiti s novim činjenicama, odnosno s time što nova vlast, izabrana početkom 2000. godine, unatoč prihvatljivim načelnim deklaracijama, nije pripremila, ni poduzela znatnije mjere kojima bi mogla utjecati na izmjenu stanja, izlazak iz krize i zaokret prema razvoju. Dokumenti koji su usvojeni kao polazišta tekuće i srednjoročne politike krajem prošle i početkom ove godine samo ozakonjuju postojeću prorecesijsku politiku. To se posebno odnosi na kontradiktoran Memorandum MMF-a iz ožujka, koji je usvojen izvanparlamentarnim postupkom - naglasio je Sirotković.

Akademik Ivo Perišin rekao je da osobno nije očekivao da trećesiječanjska vlast ostvari planirano jer su hrvatskoj ekonomiji polomljene sve koščice i ligamenti, a ekonomist Gordan Družić podsjetio je na negativnu ulogu banaka zbog podjele tzv. menadžerskih kredita.

Ekonomist Vladimir Veselica zaključio je kako profitna stopa hrvatskih poduzeća mora biti viša od kamatne stope. Međutim, devedesetak posto projekata u Hrvatskoj ne može to ostvariti, tvrdi Veselica.

Izlaganja znanstvenika treće životne dobi u tamnim, zagušljivim i zastarjelim prostorijama HAZU bila su obilježena napadima na banke.

G. Drljača