Jutarnji list: 04. 06. 2001.

Nekontrolirano odobravanje državljanstva u zadnjih deset godina sada ispituje MUP:

Od 6251 stranaca s hrvatskim državljanstvom čak ih je 253 s kriminalnim dosjeima

Srbijanski biznismen iz Geneve Stanko Subotić Cane, njegova supruga i maloljetna kći dobili su 15. lipnja 1999. hrvatsko državljanstvo. I Srećko Kestner, navodno glavni Subotićev partner, ima hrvatsko državljanstvo. Premda se dosta spekuliralo da i sin Slobodana Miloševića, Marko, ima i hrvatsku putovnicu, utvrđeno je da je ona, ako je i ima, krivotvorena. Za dodjelu hrvatskog državljanstva najčešće je urgirao MUP ili Ministarstvo obrane, a ne, kako se pretpostavljalo, Ured Predsjednika, kao što je bio slučaj s Mogiljevičem

Piše: Andera Koščec

ZAGREB - Srbijanski biznismen iz Geneve Stanko Subotić Cane, njegova supruga i maloljetna kći dobili su 15. lipnja 1999. godine hrvatsko državljanstvo. Objašnjavajući kako je do toga došlo, Subotićev odvjetnik Slobodan Budak tvrdi da je izdavanju dokumenata prethodio "zakonito proveden postupak". - Putovnice su im izdane po diskrecijskom pravu ministra unutarnjih poslova Ivana Penića - rekao je Budak.

I Srećko Kestner navodno glavni Subotićev partner ima hrvatsko državljanstvo. Premda se dosta spekuliralo da pored svih ostalih diplomatskih putovnica i sin Slobodana Miloševića, Marko, ima i hrvatsku putovnicu, utvrđeno je da je ona, ako je i ima, krivotvorena.

Prema službenim podacima Ministarstva unutarnjih poslova, hrvatsko državljanstvo – po diskrecijskom pravu ministara – dodijeljeno je dosad 6251 osobi. Za dodjelu hrvatskog državljanstva, najčešće je urgirao MUP ili Ministarstvo obrane, a ne, kako se pretpostavljalo, Ured Predsjednika, kao što je bio slučaj s dodjelom hrvatskog državljanstva međunarodnom mafijašu Semjonu Mogiljeviču.

Diskrecijsko pravo

Ministri unutarnjih poslova diskrecijsko pravo dodjele državljanstva najčešće su koristili u vrijeme Domovinskog rata. Prva obrada osoba, koje su na taj način došle do hrvatskog državljanstva, pokazala je da - od ukupno 6251 osobe - njih čak 253 imaju kriminalne dosjee nastale nakon primanja državljanstva. No, prema važećim zakonima, činjenica da netko ima kriminalni dosje nije razlog da mu se oduzme državljanstvo. Mogućnost uskraćivanja državljanstva postoji samo onda ako pri odobravanju nisu zadovoljeni svi zakonski uvjeti.

Ključno pitanje zašto je nekom strancu uopće trebalo dodijeliti hrvatsko državljanstvo zbog interesa Hrvatske zasad je bez odgovora. Primjerice, zašto su James Cappiau, ubojica Vjeke Sliške, navodni organizator tog ubojstva Nikolić ili Mogiljevič dobili hrvatsko državljanstvo? Ili, zašto je navodna srbijanska duhanska mafija tražila i dobila hrvatsko državljanstvo, a potom zadržala i jugoslavensko? Ovdje treba napomenuti da, prema zakonu o državljanstvu SR Jugoslavije, ni Slobodan Subotić ni Srećko Kestner nisu istodobno mogli biti jugoslavenski i hrvatski državljani, tako da su se pri upisu u knjigu hrvatskih državljana trebali odreći jugoslavenske putovnice.

MUP u ovom trenutku poduzima prve korake kako bi se nekontroliranom odobravanju državljanstava stalo na kraj. Što se tiče zakonodavnog okvira, ministar unutarnjih poslova Šime Lučin nedavno je istaknuo da bi trebalo ići u izmjene zakona jer se u njemu preširoko određuje pojam "državnog interesa" zbog kojeg bi se nekom strancu trebalo dodijeliti hrvatsko državljanstvo.

Promjena prakse

Osim izmjene zakonodavnog okvira, krenulo se i u promjenu dosadašnje prakse. Nakon sarajevskog sastanka za desetak dana bi se, ovaj put u Beogradu, trebao održati susret ministara unutarnjih poslova i ravnatelja policije Jugoslavije, oba eniteta BiH te Hrvatske.

Na njemu će se nastaviti razgovori o konkretnijoj suradnji - razmjeni operativnih podataka o pripadnicima organiziranog kriminala, primjerice, evidencija o kretanju sumnjivih osoba, počinjenju ili sudjelovanju u kaznenim djelima na teritoriju bivše Jugoslavije i slično.