Vjesnik: 08. 06. 2001.

Bihać optužio, Rijeka će suditi

Fikret Abdić, direktor gotovo legendarnog Agrokomerca, trebao je biti predsjednikom BiH, osnovao je vlastitu »državu«, bio je metom pripremanoga atentata, uglavnom živio je - i živi - uzbudljivo. Optužnica ga tereti za smrt 121 civila i tri ratna zarobljenika

ZAGREB, 7. lipnja - Fikretu Abdiću ipak će biti suđeno prema optužnici podignutoj u Bihaću 1995. Ona ga tereti za ratni zločin protiv civilnog stanovništva i ratnih zarobljenika. Zapravo, suđenje prema toj optužnici već je započelo na Kantonalnom sudu u Bihaću, godine 1996. Abdiću je suđeno u odsutnosti, ali je proces obustavljen.

Nadležne institucije Federacije BiH tražile su od Hrvatske Abdićevo izručenje, a od Haaškoga suda suglasnost za vođenje procesa. Zahtjevu za izručenje nije udovoljeno, jer Abdić ima hrvatsko državljanstvo, a hrvatski zakoni ne dopuštaju izručenje hrvatskih državljana drugim zemljama. No s obzirom na to da je Haaški sud dao zeleno svjetlo za vođenje postupka, sukladno međudržavnim ugovorima o postupanju s kaznenim predmetima, Republika Hrvatska prihvatila je provesti sudski postupak temeljem optužnice iz Bihaća.

Početak (preuzetog) sudskog procesa svakako će biti jedan od dobro uočljivih detalja u Abdićevu iznimno bogatom životopisu. Jedan od najuočljivijih je čuvena afera Agrokomerc, koja je središnjem liku, Fikretu Abdiću, priskrbila veliku popularnost, ali i odlazak u zatvor. Njegov izlazak iz zatvora (prijevremeni, jer je presuda osporena) otprilike se podudario s početkom višestranačja u BiH, pa je Abdić, koji je u bošnjačkom narodu kao čelnik Agrokomerca i žrtva političkih spletki koje su kulminirale čuvenom aferom, postao iznimno poželjan partner.

Na koncu se odlučio za Stranku demokratske akcije (SDA), kao kandidat te stranke izabran je za člana Predsjedništva BiH, osvojivši najveći broj glasova. Slijedom te činjenice trebao je postati i prvim predsjednikom Predsjedništva BiH, izabranim na slobodnim izborima, ali je svoje mjesto prepustio Aliji Izetbegoviću, koji je dužnost predsjednika Predsjedništva preuzeo u studenom 1990.

Na samom početku rata u BiH Abdić je putovao u dijelove te zemlje zahvaćene sukobima. Mnogi pamte slike iz opustošene Bijeljine, kada su se na ulicama toga grada srdačno izljubili Biljana Plavšić i Željko Ražnatović Arkan. Biljana Plavšić tamo je stigla kao članica Predsjedništva BiH, a zajedno s njom putovao je i Fikret Abdić.

Nakon razbuktavanja sukoba Abdić je otišao u Veliku Kladušu, tijekom 1993. sudjelovao je, kao član Predsjedništva BiH, u mirovnim pregovorima, da bi u jesen te godine proglasio autonomiju, »AP Zapadnu Bosnu«. Nakon toga izbili su sukobi između njegovih pristaša i 5. korpusa Armije BiH čije je zapovjedništvo ostalo vjerno vlastima u Sarajevu.

Kao čelnik autonomije Abdić je putovao u Beograd i Zagreb, potpisao je sporazume sa SR Jugoslavijom, čelnicima bosanskih Srba te s čelnicima bosanskih Hrvata, a pobunjeni Srbi iz Hrvatske omogućili su mu održavanje prometnih veza sa Zagrebom.

Međutim, 1994., u akciji »Tigar sloboda«, Armija BiH slomila je otpor njegovih snaga, pa je Abdić, a s njim i oko 30.000 ljudi s područja Velike Kladuše i Cazina, napustio teritorij BiH.

Nešto kasnije Abdić je, uz pomoć srpskih snaga, uspio obnoviti autonomiju, da bi 7. kolovoza 1995. godine, u jeku akcije »Oluja« postrojbe 5. korpusa ponovo ušle u Veliku Kladušu, a Abdić se, zajedno sa svojim pristašama, ponovo našao u Hrvatskoj.

Abdić se smjestio u Opatiji, u vlastitoj vili, gdje, s nekim prekidima, živi od 1982. zbog zdravstvenih problema. Nastavio je voditi poduzeće Finab, čije je sjedište u središtu Rijeke.

Početkom travnja 1996. uhićena je šestočlana skupina koja je planirala atentat na Abdića. Utvrđeno je da su ga u Preluci, kuda je Abdić svaki dan prolazio dva puta - odlazeći na posao i vraćajući se doma - više puta u zasjedi čekali atentatori, ali su, kako su kasnije priznali, samo jednom imali priliku baciti na njegov automobil plastični eksploziv, montiran na dvije ručne kumulativne protutenkovske bombe. Ipak, to nisu uradili, jer su naišli drugi automobili.

Ispostavilo se da su iza toga plana stajale vlasti u BiH - dvojica uhićenih bili su pripadnici MUP-a BiH, a dvojica Armije BiH. Tjednik Slobodna Bosna prošle je godine objavio da je atentat planiran u Sarajevu, a pripreman u Bihaću.

Dio Abdićevih pristaša u međuvremenu se vratio u Veliku Kladušu te na tamošnjim sudovima vodi spor za dionice Agrokomerca, a dio ih je - navodno čak 10.000 - odselio u prekomorske zemlje. Abdić je također pravio planove za povratak i preuzimanje Agrokomerca, ali će prije toga, ako to ikad bude, morati odgovoriti na navode iz optužnice u kojoj ga se, uz ostalo, tereti za smrt 121 civila i tri ratna zarobljenika.

Ivan Šabić