Jutarnji list: 08. 06. 2001.

Predsjednik hrvatske vlade Ivica Račan:

HAAG IMA DOKAZE KOJE JE BIVŠA VLAST SPALILA POSLIJE 3. SIJEČNJA

Piše: Nino Đula

ZAGREB - Haaški sud ulazi u završnu fazu s istragama o nekim zločinima koji su počinjeni u Hrvatskoj i uskoro možemo očekivati prve optužnice - s tom nas je neugodnom informacijom prvi put prije nekoliko dana suočio jedan ministar iz Račanove Vlade, a poslije smo u razgovoru s drugim dužnosnicima iz Sabora i Vlade zaključili da je ta najava utemeljena i ozbiljna.

Jedna političarka koja dobiva takve informacije rekla nam je čak da se optužnice odnose na tri osobe odgovorne za zločine kod Knina, dakle tijekom Oluje, te da je riječ o dva generala i jednom pripadniku policije. I iz drugih smo izvora saznali da je lako moguće da će uskoro osvanuti "jedna, dvije ili tri optužnice" iz Haaga.

Znajući za istrage u tih nekoliko slučajeva, vlast je u Zagrebu, kao i u slučaju Norca, pokušala preduhitriti Haag - tvrde naši izvori. Problem je, međutim, nastao kad se krenulo prikupljati dokaze i ustanovilo da su oni spaljeni onda kad se, nekoliko dana nakon izbora 3. siječnja 2000., uništavala dokazna dokumentacija kako ne bi došla u ruke novoj vlasti.

Ubrzati istražne radnje

To znači da su vođeni postupci i u RH u tih nekoliko slučajeva, ali su oni propali ili upravo propadaju zbog - nedostatka dokaza. Haaški sud ima, međutim, i svjedoke i materijalne dokaze, po svoj prilici dovoljne za podizanje optužnica.

Hrvatska bi se, dakle, s tim optužnicama mogla suočiti uskoro. Naše smo informacije jučer predočili predsjedniku Vlade Ivici Račanu, ali on nije nipošto htio ulaziti u pojedinosti suradnje s Međunarodnim sudom niti se pridružiti nagađanjima o tome tko bi u Hrvatskoj na kraju mogao biti optužen. Premijer je ipak pristao komentirati aktualni trenutak između Hrvatske i Haaga.

- Opći je stav u Haagu da se trebaju ubrzati sve istražne radnje, pa tako i one u Hrvatskoj - načelno nam je odgovorio Račan. Podsjetio je da je prošlo 15 mjeseci njegove administracije, a da nijedna optužnica nije stigla iz Haaga u Zagreb, no izrazio je bojazan da bi to vrijeme poštede možda doista moglo isteći.

Zločini pod tepih

- Hrvatska ne želi skrivati pod tepih konkretne zločine i htjeli smo ih sami sankcionirati, ali se, moram potvrditi, kao veliki problem pokazao upravo nedostatak dokaza. Pokazat će se vjerojatno da su oni koji su te dokaze sakrili ili uništili oštetili sami sebe, jer Haag očito ima i neke dokaze i neke svjedoke - izjavio je hrvatski premijer za Jutarnji list.

Naglasio je da ni on ni Vlada nemaju čvrstih indicija da posljednje akcije Haaga vode podizanju javnih optužnica za zločine u Hrvatskoj, ali tu mogućnost nije mogao niti sasvim otkloniti.

- Moram, međutim, naglasiti da se politika moje Vlade u tom pogledu nije mijenjala niti će se mijenjati. To znači da ni Oluja niti bilo koja druga operacija ne može biti predmet istrage, a kamoli optužnice, ali konkretni zločini svakako mogu - zaključio je Ivica Račan.

Za sada premijer nema nikakvu informaciju o datumu dolaska haaške tužiteljice Carle Del Ponte u Zagreb.