MOSKVA, 11. lipnja (Od Vjesnikova dopisnika) - Do subotnjeg susreta i pregovora Vladimira Putina i Georga W. Busha u Ljubljani ostala su četiri dana, a u moskovskoj javnosti već je zavladala »groznica predstojećeg značajnog velikog političkog događaja«. To je prvi, »upoznavajući« susret Putina i Busha i ujedno prvi američko-ruski susret na vrhu nakon što su vlast u Bijeloj kući preuzeli republikanci, pa su moskovski politolozi jednodušni u zaključku da će u Ljubljani biti postavljeni temelji novih odnosa između SAD i Rusije koji ne mogu i neće biti kao u vrijeme dok je u Washingtonu vladala administracija Clintonovih demokrata.

Pregovori Busha i Putina mogu nesumnjivo utjecati i na buduću geopolitičku kartu svijeta. Upravo stoga, uoči susreta moskovski politolozi postavljaju dva osnovna pitanja: mogu li Putin i Bush uspostaviti normalan prijateljski kontakt kao što su ga svojedobno imali Jeljcin i Clinton, i tko će od dva sugovornika u Ljubljani biti psihološki i politički jači? Štoviše, moskovski politolozi su uvjereni da će dvosatni ljubljanski susret i dijalog Putina i Busha početi »psihološkom igrom«. Uostalom, Bush je već najavio da će u Ljubljani Putina uhvatiti »za kaput« i dugo mu se zagledati u oči.

Kad je riječ o pregovaračkim sposobnostima, moskovski analitičari drže da prednost ima Vladimir Putin i tu svoju tvrdnju potkrepljuju brojnim argumentima. Za razliku od Busha, Putin već ima iskustvo međunarodnog pregovarača. Za godinu i pol dana koliko je na čelu države, Putin je već posjetio 14 zemalja uspostavljajući pritom lako prijateljske i povjerljive odnose sa svojim sugovornicima, a među ostalim, britanskim premijerom Tonyjem Blairom i njemačkim kancelarom Gerhardom Schröderom.

Drugo, glavna tema ljubljanskih pregovora bit će američki plan izgradnje zasebnog »nuklearnog kišobrana« čemu se Rusija odlučno protivi. Međutim, tu Bush dolazi u Ljubljanu oslabljen jer za jednostrani izlazak iz sporazuma PRO-72 o ograničavanju balističkih projektila, SAD nemaju podršku svojih tradicionalnih europskih saveznika - Njemačke, Francuske, pa i Velike Britanije, a protiv izgradnje američkog raketnog kišobrana istupaju Kina i Indija kojima Rusija prodaje sve više svog najsuvremenijeg oružja.

Izvori bliski Kremlju tvrde da će Putin izložiti Bushu svoj plan krajnjeg rješavanja krize i trajnijeg uspostavljanja mira na jugoistoku Europe koji se svodi na održavanje međunarodne konferencije na kojoj bi, među ostalim, države potpisale sporazum o nepromjenjivosti granica i nemiješanju u unutarnje poslove susjednih država. Protivnici te konferencije koja je u javnosti već dobila ime »mini Helsinki« govore da je neizmjenjivost granica fiksirana u mnogim međunarodnim dokumentima, a da oni u posljednjih deset godina nisu spriječili prekrajanje Balkana.