Vjesnik: 13. 06. 2001.

Putin dolazi u Ljubljanu s novim planom za Balkan

»Mini Helsinki« svodi se na održavanje međunarodne konferencije o Balkanu na kojem bi sve države te regije potpisale dokumente o međusobnu priznanju državnog suvereniteta i nepromjenjivosti granica/ U Moskvi procjenjuju i da bi Bush u Ljubljanu mogao doći s planom koji predviđa usitnjavanje balkanskih država prema etničkim načelima

MOSKVA, 12. lipnja (Od Vjesnikova dopisnika) - Uoči subotnjeg rusko-američkog susreta na vrhu, većina ruskih vanjskopolitičkih novinara i analitičara procjenjuje da bi Vladimir Putin i George W. Bush mogli u Ljubljani usuglasiti stavove obiju velikih država o načinu mirnoga i trajnog rješenja krize na Balkanu.

Takve procjene moskovski novinski komentatori potkrepljuju sa dvama argumentima. Balkanska je kriza jedna od tri teme (preostale dvije su rusko-američki odnosi i situacija na Srednjem istoku) koje su unaprijed stavljene na dnevni red dvosatnog sastanka Putina i Busha u Ljubljani, a ostale će teme dva predsjednika pokretati improvizirano, ovisno o njihovim procjenama. Drugi je argument taj što Rusija ima novi plan za rješavanje balkanske krize i što ga, prema izvorima bliskim Kremlju, Putin u Ljubljani želi usmeno iznijeti Bushu.

Ruski se plan svodi na održavanje međunarodne konferencije o Balkanu, na kojoj bi sve države te regije potpisale dokumente o međusobnu priznanju državnog suvereniteta i nepromjenjivosti granica. Istodobno, one bi preuzele obvezu da se neće miješati u unutarnje poslove svojih susjeda, a to znači i da neće dopustiti da se na njihovu teritoriju obučavaju i naoružavaju separatisti iz susjednih država.

Posljednjih mjeseci ruski su se diplomati o tom planu (koji je već dobio ime »mini Helsinki« ) konzultirali sa svojim balkanskim kolegama. No u ruskom ministarstvu vanjskih poslova kažu da su za njega, zasad, interes pokazale samo SR Jugoslavija i Makedonija.

U Moskvi procjenjuju i da bi Bush u Ljubljanu mogao doći s američkim planom za Balkan. To više što je u svjetskoj javnosti procurilo da je još 28. ožujka u Washingtonu održan sastanak predstavnika Bijele kuće, Pentagona, State Departmenta i CIA-e, kojem su nazočili i Henry Kissinger i lord David Owen, i na kojem se raspravljalo, radi uspostavljanja trajnog mira, o novom prekrajanju balkanskih granica.

Prema toj raspravi, stvaranje nove albanske države je neizbježno, a trebalo bi, eventualno, podijeliti i Bosnu i Hercegovinu tako da jedan njen dio pripadne Hrvatskoj, drugi Srbiji, a svoju zasebnu državu dobiju Bošnjaci.

Ruski plan za Balkan još nije konačan, i to je razlog što moskovski novinari zaključuju da bi, na temelju tog i američkog plana daljeg usitnjavanja balkanskih država prema etničkim načelima, Putin i Bush mogli doći do zajedničkog kompromisnog rješenja za Balkan.

To više što ruski »mini Helsinki« ima dosta oponenata na Zapadu, jer je načelo nepromjenjivosti granica već odavno ustanovljeno brojnim međunarodnim dokumentima, no to u posljednjih deset godina nije spriječilo prekrajanje Balkana. Stoga istaknut moskovski politolog Pavel Kandelj smatra da Rusija zbog svojih nacionalnih i geopolitičkih interesa ne smije ostati po strani u novom procesu »rekomponiranja« Balkana koji Washington sada gura poput stampeda.

Ipak, vodeći ruski balkanolozi ne očekuju da će već u Ljubljani biti donesene sudbonosne odluke za Balkan.

Bogoljub Lacmanović