Vjesnik: 16. 06. 2001.

Uvodi se porez na stare automobile, prazan poslovni prostor, neobrađene oranice...

Za automobile starije od 10 godina porez od 100 do 800 kuna, za plovila veća od sedam metara 100 do 5000 kuna/ Općine mogu uvesti prirez do 10 posto, gradovi s manje od 30.000 stanovnika do 12 posto, ostali do 15, a Zagreb do 30 posto/ Neobrađeni hektar oranice vlasnika može stajati 500, a voćnjaka, maslinika i vinograda do 1000 kuna/ Porez na neiskorišten poslovni prostor od pet do 15 kuna po četvornom metru / Za poduzeća moguć gradski ili općinski porez na naziv do 2000 kuna

ZAGREB, 15. lipnja - Vlasnici automobila starijih od 10 godina neće više biti oslobođeni poreza. Ovisno o snazi motora, porez će ih stajati između 100 i 800 kuna godišnje. Ostali vlasnici automobila plaćat će porez - ovisno o starosti automobila i snazi motora - od 200 do 1500 kuna. Među vlasnicima motocikala poreza su oslobođeni samo vlasnici onih starijih od 10 godina, motora snage do 20 kilovata, a ostali plaćaju od 50 do 1200 kuna.

No, to je samo dio novih poreza i dopuna starih kojima je u petak Vlada odlučila osigurati novac za financiranje decentralizacije uprave, u sklopu koje se od 1. srpnja na županije, gradove i općine s državnog proračuna prebacuje briga za velik dio zdravstvenih, socijalnih i školskih ustanova.

Županije će se, tako, uz porez na motorna vozila financirati i porezom na nasljedstvo i darove po starim pravilima, osim što su od plaćanja izuzete pokretnine koje vrijede manje od 50 tisuća kuna (dosad je granica bila 20 tisuća). U županijske blagajne ići će i porez na plovila kojeg se oslobađaju samo vlasnici plovila bez kabine do sedam metara duljine i s motorom do 30 kW. Ostali će, ovisno o kabini, duljini i snazi motora, godišnje plaćati između 100 i 5000 kuna. Županije će se financirati i novouvedenim porezom na automate za zabavne igre koji se plaća 200 odnosno 400 kuna po automatu, ovisno o vrsti.

Za razliku od poreza koji su prihodi županija i obvezni su, općine i gradovi mogu sami odlučiti hoće li uvesti neki od poreza što im dopušta Vlada. Općinama je, primjerice, dopušteno uvoditi prirez do 10 posto, gradovi do 30.000 stanovnika prirez mogu razrezivati do 12 posto, oni veći do 15 posto, a Zagrepčane se može opteretiti prirezom do 30 posto.

Moguć raspon poreza na kuće za odmor s jedne do tri njemačke marke povećan je na pet do 15 kuna po četvornom metru.

Novost u općinskim i gradskim porezima jesu porezi na neobrađeno poljoprivredno zemljište, neizgrađeno građevinsko zemljište i neiskorištene poduzetničke nekretnine, za što se posebno zauzimao potpredsjednik Vlade Slavko Linić. Općine i gradovi za hektar neobrađene oranice mogu naplatiti do 500 kuna, povrtnjaka do 800, voćnjaka, maslinika i vinograda do 1000 kuna, a livade do 250 kuna. Četvorni metar poslovnog prostora koji se u poslovne svrhe ne koristi dulje od godinu dana vlasnika može stajati od pet do 15 kuna, a neizgrađenog građevinskog zemljište od jedne do pet kuna.

Gradovi i općine smiju opteretiti aktivna poduzeća i porezom na tvrtku ili naziv do 2000 kuna, a omogućeno im je i razrezivanje poreza na korištenje javnih površina. S državnim proračunom županije, gradovi i općine dijele prihode poreza na dohodak, dobit, priređivanja igara na sreću i promet nekretnina čije se stope ne mijenjaju.

Taj porezni paket osigurava regionalnoj upravi i lokalnoj samoupravi nešto veće prihode od iznosa kojim su lani financirani »prebačeni« poslovi, naglasio je zamjenik ministra financija Damir Kuštrak. No, hoće li, i koliko više, građane stajati njihovo financiranje, nitko ne može sa sigurnošću reći. Lani je, primjerice, prirez u gradovima i općinama u kojima je postojao, donio u blagajne 530 milijuna kuna. Ukupno je, pak, iz državnog na regionalne i lokalne proračune prebačeno pravo na oko 1,9 milijardi kuna.

U istom paketu Vlada je prihvatila prijedloge dopunjenih zakona o zdravstvenom osiguranju, socijalnoj skrbi te osnovnom i srednjem školstvu. Među najvažnijim novinama jesu obveza lokalne uprave da brine za investicijsko održavanje i opremu zdravstvenih ustanovama, a imenovanje školskih ravnatelja prebačeno je s Ministarstva na školske odbore.

Među prihvaćenim dopunama Zakona o komunalnom gospodarstvu izdvaja se novi obračun komunalne naknade. Ona za hotele, apartmane i kampove ne može biti veća od 1,5 posto ukupnog prihoda u prethodnoj godini. Novac prikupljen na taj način općine i gradovi mogu trošiti i na održavanje škola, zdravstvenih i socijalnih ustanova. Osim toga, mogu odrediti i dvostruko veću naknadu od utvrđene za priključivanje na vodovod i kanalizaciju ako objekt nema građevnu dozvolu, a ima lokacijsku i sagrađen je u skladu s prostornim planom.

Sukcesija: Osam posto manje od idealnog

U pregovorima o sukcesiji bivše države ostvareno je osam do deset posto manje od idealnog. Ali, više od toga nije se moglo postići, naglasio je Božo Marendić, šef Ureda za sukcesiju na čiji je prijedlog Vlada pokrenula postupak sklapanja Ugovora o pitanjima sukcesije bivše SFRJ.

Glavnina posla je obavljena, a slijedi lakša faza vezana uz financijske poslove, rekao je Marendić. Budući da je zlato već razdijeljeno, ostaje podjela oko 250 milijuna dolara deviznih rezervi, oko 50 milijuna u imovini u inozemstvu, podjela potraživanja od SSSR-a koja su 1990. godine iznosila oko dvije milijarde dolara, te podjela velikih potraživanja od Iraka koja će biti teže realizirati. Preostaje i posao oko dogovorenog povrata arhivske građe, umjetnina i drugih kulturnih dobara te nekih pokretnina (npr. kanadera).

Sanja Kapetanić