Vjesnik: 17. 06. 2001.

Proturaketni štit i dugoročno stabiliziranje Balkana - glavne teme sastanka Bush-Putin

Prvim osobnim susretom američkoga i ruskog predsjednika završila Bushova petodnevna turneja po Europi, prva otkako je prije pet mjeseci ušao u Bijelu kuću/ Rusija i SAD nisu protivnici i ne ugrožavaju jedan drugog, a mogu biti i saveznici, potvrdili Putin i Bush

BRDO KOD KRANJA, 16. lipnja (Od Vjesnikovih posebnih izvjestitelja) - »Rusija nije neprijatelj SAD-a, ona je naš moćni partner i prijatelj«, rekao je na konferenciji za novinare američki predsjednik George Bush, nakon višesatnih razgovora iza zatvorenih vrata s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u subotu poslije podne na Brdu kod Kranja. »Razlike između naših dviju zemalja nisu fundamentalne i mogu biti prevladane«, naglasio je ruski predsjednik Putin.

Dvojica predsjednika nakon prvog službenog susreta na vrhu u dvorcu na Brdu kod Kranja, nastavili su razgovore i u gotovo polusatnoj šetnji u parku, pa su na konferenciju pred više stotina novinara iz cijeloga svijeta došli su s pola sata zakašnjenja, izuzetno dobro raspoloženi. To je već u prvoj rečenici novinarima potvrdio i sam predsjednik Bush, istaknuvši da su razgovori bili produktivni i iznad svih očekivanja.

Međusobne pohvale

»Pogledao sam Putina u oči i vidio da je vrijedan povjerenja«, Bushove su riječi kojima je opisao svoga sugovornika. Dodao je da je doista uživao u otvorenom dijalogu s »tim izravnim čovjekom koji voli domovinu i osobito joj je odan«. Putinovo vodstvo je dobrobit za Rusiju, procijenio je američki predsjednik.

Riječi pohvale za prvi susret s Bushom nije štedio ni predsjednik Ruske Federacije. »Doživio sam više nego što sam očekivao. Ovaj susret je bio izvanredno zanimljiv za mene«, rekao je Putin, dodavši da su razmatrali situaciju u svijetu, s osvrtom na prošlost, ali još više na budućnost.

Upitan kako ocjenjuje stanje na Balkanu i sa čime ide u Beograd, ruski predsjednik je odgovorio: »Mi imamo ideje i vizije o tome što se tamo događa i kako djelovati«. Sukobe na jugu Europe, Putin vidi kao vjersku i nacionalnu netoleranciju, ali »oružje nije rješenje«. Pri tom je podsjetio da su ljudska prava u baltičkim državama također ugrožena, spomenuvši Latviju u kojoj je 40 posto Rusa. Iako su njihova, prema Putinovim riječima, ljudska prava ugrožena, Moskva tamo ne šalje oružje, jer »oni koji se late oružja ne smiju dobiti potporu međunarodne zajednice, jer su jedino pregovori i strpljenje put do mira«.

Najdelikatnije pitanje na sastanku Bush-Putin bilo je, kako se i predviđalo, novi koncept američkog proturaketnog štita. Rusko službeno stajalište o proturaketnom kišobranu »je poznata, te o njoj neću sada pričati«, naglasio je Putin. »Rusija i SAD nisu protivnici i ne ugrožavaju jedan drugog, a mogu biti i saveznici. Obje zemlje su odgovorne za svjetski mir i nova arhitektura sigurnosti u svijetu. Jednostrani potezi i akcije bi zakomplicirali situaciju i zato mi je bilo važno čuti što američki predsjednik misli«, riječi su ruskog predsjednika, koji je podsjetio ipak da je sporazum ABM iz 1972. godine postavljen kao temelj moderne sigurnosti.

Na novinarsko pitanje može li se vjerovati Rusiji, Bush je rekao: »Ne znam može li se vjerovati Rusiji. Možemo postaviti isto pitanje i drugoj strani«. U tom kontekstu predsjednik Bush je upozorio da se valja izdići iznad mentaliteta hladnog rata, »jer prijatelji ne uništavaju jedni druge«.

Bush je rekao da se SAD i Rusija suočavaju s novim izazovima i da kod njega postoji strah od neodgovornih zemalja, a o tome mu je govorio i predsjednik Putin koji je iskazao zabrinutost zbog Irana.

Proširenje NATO-a na istok projekt je koji podržavaju obje strane, proizlazi iz Putinovih riječi, jer ruski stav prema NATO-u nije neprijateljski. Štoviše Putin je naglasio da je ponosan što jedna tako moćna zemlja kao što je SAD, Rusiju vidi kao partnera.

Niz regionalnih pitanja poput Balkana, Afganistana, Čečenije bili su teme razgovora, nakon kojih je zaključeno da se nastavi suradnja u rješavanju tih sporova. Povrh toga George Bush je istaknuo da će jačati američke investicije u Rusiju. Ta zemlja je neiscrpni izvor prirodnih bala, pa će američka strana u suradnji s ruskim partnerima zajednički raditi na budućim projektima na području energetike, poput onog na Kaspijskom moru. Predsjednik Bush, vidljivo zadovoljan i dobro raspoložen, prihvatio je prijedlog ruskog kolege da ga posjeti službeno i privatno u srpnju, a uzvratni posjet Putina na Bushov ranč u Texasu bit će organiziran u jesen. U međuvremenu će bliski suradnici predsjednika Busha posjetiti Moskvu.

Slovenski organizatori američko-ruskog susreta na vrhu obavili su svoj posao briljantno. Osam dana prije proslave 10. godišnjice osamostaljenja, Slovenija je i organizacijom ovog skupa dokazala da je jedna od najuspješnijih tranzicijskih zemalja, koja je svoj put do europskih integracija shvatila krajnje ozbiljno, kao glavni nacionalni strateški cilj. Nema sumnje da je i zbog toga izbor održavanja prvog susreta Busha i Putina pao baš na Sloveniju, koja je jedna od prvih na redu za prijem u EU i NATO, a istodobno i dovoljno blizu balkanskom trusnom području, za koje i Bush i Putin traže dugoročno rješenje.

U tom smislu dobila je i pohvalu dvojice predsjednika.

Jurica Körbler i Vinka Drezga