Vjesnik: 27. 06. 2001.

»Washington Post« optužuje generale HVO za krađu

Tvrdnje američkog lista o »nezakonitim radnjama« dužnosnici HDZ-a BiH tumače nastojanjem da se opravda brutalna akcija međunarodne zajednice prema Hercegovačkoj banci

SARAJEVO, 26. lipnja (Od Vjesnikova dopisnika) - Tekst o navodno otkrivenim kriminalnim radnjama u Hercegovačkoj banci što ga je objavio ugledni The Washington Post izazvao je pravu buru među vodećim političarima u Hercegovini.

Washingtonski list piše kako je već i površni pregled dokumentacije Banke pokazao da je 12 visokih HDZ-ovih dužnosnika dobilo besplatne automobile, povoljne kredite i gotovinu u ukupnom iznosu koji premašuje 200.000 američkih dolara. Dalje se navodi kako rukom pisana knjiga potvrđuje da su milijuni dolara iz javnih fondova prebačeni bez obrazloženja u banke u Engleskoj, Švicarskoj, Njemačkoj, Italiji i Sjedinjenim Državama. Za te je malverzacije The Washington Post optužio skupinu »mladih generala« HVO, očito aludirajući na generale Stanka Soptu, Zlatan Mijo Jelića, Zoran Šiljega, Ivan Medića i druge, te naveo kako je tobožnja borba HDZ-a protiv ugrožavanja hrvatskih interesa u Federaciji i BiH zapravo krinka kojom se štite unosni poslovi poput ilegalne trgovine naftom, cigaretama i ukradenim automobilima.

Nedokazani kriminal

Vjesnikov novinar doznaje da je većina prozvanih u spomenutom tekstu najavila oštre javne reakcije. U Hercegovačkoj banci već ranije su izrazili sumnje da bi dokazi o tobožnjim ilegalnim radnjama mogli biti podmetnuti kako bi se opravdala akcija od 6. travnja kada je uz pomoć transportera SFOR-a, a po nalogu Petritschevog ureda, izvršen upad u banku, čime je ova novčarska kuća praktično uništena, a hercegovačko gospodarstvo bačeno na koljena.

Visoki predstavnik Wolfgang Petritsch rekao je da su otkrivene kriminalne aktivnosti veće od očekivanih, a neslužbeni izvori tvrde da bi se to moglo odnositi na slučajeve tzv. pranja novca, o čemu je kao ilegalnoj aktivnosti domaće zakonodavstvo prilično neodređeno i neprecizno kada je riječ o načinima njegova sprječavanja. No, nitko ozbiljan zapravo ne dvoji da je Hercegovačka banka uništena ne zbog kriminala, već prije svega da bi se spriječilo formiranje hrvatske autonomije.

Opravdanje za novu akciju

Kad je riječ o tekstu u Washington Postu, zanimljivim se čini jedan drugi aspekt. List tvrdi da su civilni prosvjedi koji su uslijedili nakon upada u Banku 6. travnja »najdrskiji oružani izazov zapadnim mirovnim snagama od kada je 18 američkih vojnika 1993. godine ubijeno u Somaliji«.

Visoki službenik HDZ-a BiH, s kojim je Vjesnik kontaktirao u utorak, tvrdi da su ovi netočni navodi očita medijska priprema kako bi se u eventualnom ponavljanju civilnih prosvjeda (a takva mogućnost nije isključena vezano za nametanje uprava u javnim poduzećima u Hercegovini od središnjih vlasti u Sarajevu, op.A.Z.) Stabilizacijske snage upotrijebile na drugačiji način, odnosno da ne bi mirno promatrale civilna okupljanja, već eventualno ušle u otvorene sukobe s ciljem razbijanja demonstracija. »Oni unaprijed stvaraju alibi za eventualne žrtve među civilnim stanovništvom, tvrdi taj dužnosnik HDZ-a.

U svakom slučaju, napetosti između međunarodnih predstavnika i Hrvata u Hercegovini mogle bi porasti nakon najnovijih događaja. Potencijalni detonatori krize mogli bi biti uhićenja nekih od vodećih hrvatskih političara u BiH iz reda HDZ-a, ali i mogući nasilni koraci kada je riječ o upravi u tvrtkama poput »Aluminija«, Elektroprivrede HZ HB ili Hrvatskih pošta i telekomunikacija u Mostaru.

Alenko Zornija